Vjesnik: 24. 05. 2003.

Nadzirat će se i mobiteli i internetska komunikacija

Postoje li zakonom propisani razlozi, hrvatske tajne službe mogu nadzirati korisnike mobitela, a ozakonjeno je i nadziranje internetskih komunikacija / Krađa ili gubitak službene iskaznice pripadnika tajne službe bit će oglašena u »Narodnim novinama«

ZAGREB, 23. svibnja- Premijer Ivica Račan potpisao je 15. svibnja 13 uredbi kojima se propisuje rad sigurnosnih službi: Obavještajne agencije (OA), Protuobavještajne agencije (POA) i Vojnosigurnosne agencije (VSA). Najzanimljivija se uredba tiče obveza iz područja nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske za pravne i fizičke osobe u telekomunikacijama.

Prema toj će uredbi POA, zadužena za prisluškivanje, osnovati operativno-tehnički centar za nadzor telekomunikacija koji će, u suradnji s operaterima i davateljima usluga, provoditi mjere tajnog nadzora - prisluškivanja telefona i mobitela te nadzor e-pošte. Detaljno su propisane mjere koje telekomunikacijske tvrtke i davatelji usluga moraju poduzeti o svom trošku da bi se mogle primijeniti mjere tajnog nadzora.

Tako davatelji telekomunikacijskih usluga moraju osigurati sadržaj nadziranog poziva, sve podatke o pozivu, sve pokušaje uspostave poziva, podatke o korištenim telekomunikacijskim uslugama, datume i vremena te aktivnosti, kao i lokaciju subjekta tajnog nadzora. Sve podatke moraju čuvati kao državnu tajnu. Ovakve mjere u Vladi vjerojatno opravdavaju sličnim propisima koji vrijede na zapadu, posebice nakon napada na Svjetski trgovački centar 11. rujna 2001. Telekomunikacijske tvrtke, u interesu stabilnosti poslovanja u Hrvatskoj i dobrih odnosa s vlašću, na njih nisu imale javnih primjedbi. Međutim javnost će - objavom uredbi - postati svjesna da i hrvatske sigurnosne službe, pravno i tehnološki, mogu nadzirati svakoga, uz zakonom propisano odobrenje.

Krajem devedesetih, kad su skandali s prisluškivanjem oporbenih političara, novinara i drugih javnih osoba potresali medije, povela se rasprava i o tehnološkim mogućnostima prisluškivanja. Tada su neki tvrdili da je mobitele teško prisluškivati, a drugi da je mobitele najlakše prisluškivati i da oni koje prisluškuju i ne mogu primijetiti da ih nadziru.

Pisalo se da je svaki mobitel zapravo radioemiter i da tajne službe - preko signala koji mobitel odašilje bez obzira na to razgovara li korisnik ili ne - tajne službe u svakom trenutku mogu znati gdje je nadzirana osoba. Tako su turske tajne službe uhitile kurdskog vođu Abdulaha Öcalana.

Potom se govorilo da je moguće prisluškivati samo prepaid korisnike odnosno pretplatnike, a da se one koji koriste bonove ne može nadzirati. Sve su te dvojbe, kako se vidi iz Vladinih uredbi, danas uklonjene. Svakoga se može nadzirati. Isto vrijedi za Internet-providere i korisnike. Tajne službe putem providera mogu nadzirati internetsku korespondenciju ako za to postoje zakonom propisani razlozi.

Vlada je donijela i uredbe o službenim iskaznicama pripadnika triju hrvatskih tajnih službi kojima je propisano i nešto na prvi pogled suprotno smislu postojanja tajnih službi. Naime, izgubi li netko iz POA-e, OA-e ili VSA službenu iskaznicu ili mu ona bude ukradena, nova će biti izdana tek nakon oglašavanja gubitka ili krađe u Narodnim novinama. Bude li se to doista primjenjivalo strane će tajne službe, listajući Narodne novine, moći prikupiti podatke o djelatnicima hrvatskih tajnih službi koji su iskaznicu izgubili ili im je ukradena.

Željko Peratović