BRUXELLES - Zemlje koje se protive prenošenju većih ovlasti na Europsku uniju ostvarile su pobjedu u bici za budući europski ustav spriječivši mogućnost većinskog odlučivanja u pitanjima vanjske i sigurnosne politike. Unatoč tome, još dugo će se lomiti koplja oko budućeg ustava, čije je nacrt objavljen jučer. Ustav će europskoj petnaestorici biti predstavljen na summitu u Solunu 20. i 21. lipnja, a stupit će na snaga kad ga ratificiraju parlamenti sadašnjih 15 i budući 10 članica Europske unije.

Prema objavljenom nacrtu ustava, koji je predstavio bivši francuski predsjednik Valery Giscard d"Estaing, predsjednik Konvencije za budućnost Europe, ponovno se uvodi pravo nacionalnog veta na zajedničke prijedloge Europske komisije i planiranog ministra vanjskih poslova EU. Prema prijašnjem prijedlogu, vlade EU izglasavale bi te prijedloge kvalificiranom većinom, osim posebnih slučajeva koji se tiču njihovih vitalnih nacionalnih interesa. Ta je odredba o kvalificiranoj većini izbrisana. Velika Britanija, Francuska i Švedska najviše su se protivile ukidanju nacionalnog veta u vanjskoj politici, tradicionalnom području državnog suvereniteta. Europska komisija, podržana zemljama koje zagovaraju veću integriranost kao što je Njemačka, upozorila je da će proces donošenja odluka u 25-članoj Uniji biti znatno otežan bez šire primjene većinskog glasovanja. Tekst prijedloga budućega europskog ustava izmijenjen je nakon velikog pritiska britanskog premijera Tonyja Blaira. Blair se usprotivo federalnoj europskoj državi, harmonizaciji fiskalnog sustava u Europi i jedinstvenoj politici u području diplomacije i sigurnosti.

Objavljeni nacrt ustava još nije konačan, jer postoji mogućnost manjih korekcija kako bi se našao kompromis među državama. (Z. Bajt, agencije)

Među najozbiljnijim potencijalnim kandidatima za prvog predsjednika EU spominju se Tony Blair, španjolski premijer Jose Maria Aznar, francuski predsjednik Jacques Chirac. Nacrtom je također predviđeno uvođenje ministra vanjskih poslova EU. Kao mogući kandidati za tu dužnost navode se njemački ministar Joschka Fischer, bivši nizozemski premijer Wim Kok, te bivši portugalski i belgijski premijeri Antonio Guterres i Jean-Luc Dehaene. Male zemlje članice, kojima je šestomjesečno rotirajuće predsjedanje bilo prilika da utječu na politiku EU, protivile su se uvođenju tih funkcija, ali su nadglasane. (zb)