Vjesnik: 03. 06. 2003.

Hrvatska sudska vijeća za ratne zločine

VLADO RAJIĆ

Odluka je donesena: u Sabor će doći rješenja sudačkih propisa prema kojima se u županijskim sudovima u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Splitu osnivaju tročlana sudačka vijeća pred kojima će odgovarati optuženici za ratni zločin. U istim sudovima će se osnovati i zasebni istražni odjeli zaduženi za ta kaznena djela.

Ministarstvo pravosuđa je, predlažući ovakvo rješenje, odustalo od prvotne ideje o zasebnim sudovima za ratne zločine (na iste četiri lokacije) i zasebnim odjelima za ratne zločine (pri ista četiri županijska suda). Razlog odustajanja je stvar iskustva iz nekih ranijih »reformi« i prilagođavanja pravosuđa aktualnom stanju kriminaliteta. Na primjer, organizirani kriminal i korupcija u formi Uskoka. Sudovanje za ratne zločine se, dakle, svodi na redovni rad prema pristiglim optužnicama. Izuzetak je, pak, također sveden na iskustvo.

Za sastav vijeća trojice sudaca odgovara isključivo predsjednik suda. Predmeti ratnih zločina izuzimaju se iz »redoslijeda« uobičajenog za sve ostale kaznene i građanske postupke pred tim sudovima. U vijeće, odlukom predsjednika suda, ulaze samo iskusni krivičari, suci s ugledom stečenim dosadašnjim radom.

Odgovornost za zasebne istrage u predmetu ratnoga zločina također snosi predsjednik suda, predlažući suca za čiji će rad osobno i odgovarati. Naravno, u smislu zakona i normi koje se u postupcima za ratne zločine moraju primijeniti. I naravno, dok »istraga« kao predraspravna radnja bude zadržana u okvirima kaznenog postupovnog prava.

Ovakvi zahvati u kazneno zakonodavstvo trebali bi osposobiti hrvatsko pravosuđe za sudovanje koje, osim prema karakteru optužnice, ne bi na drugi način iskakalo iz redovnog suđenja ni na ta četiri županijska suda, a ni u hrvatskom pravosuđu općenito. Drugo, isticanjem odgovornosti predsjednika sudova za sastav tročlanog sudačkog vijeća trebalo bi eliminirati mogućnost da se od suđenja za ratni zločin napravi farsa kao i da se strelice eventualnog nezadovoljstva presudom usmjeravaju samo prema predsjedniku sudačkoga vijeća, kao u slučaju Ike Šarić u riječkom suđenju »gospićkoj skupini«.