ZAGREB, 15. lipnja - Ina je od Vijeća za regulaciju energetskih djelatnosti zatražila da im od 1. srpnja odobri oko 16 posto višu dobavnu cijenu prirodnog plina. To znači da su ipak odustali od zahtjeva da im se dobavna cijena plina od početka srpnja poveća za čak tridesetak posto, što su kao vjerojatnu mogućnost najavljivali krajem svibnja.

Svoj zahtjev obrazlažu činjenicom da im je početkom ove godine, zbog porasta svjetskih cijena plina uvjetovanog očekivanim ratom u Iraku, znatno povećana cijena plina iz Rusije, odakle uvoze oko 45 posto u Hrvatskoj potrebnog plina. Zbog toga i preniske prodajne cijene u Hrvatskoj, određene prošlu jesen na temelju tadašnje niže cijene ruskog plina, navodno ponovno dosta gube u poslovanju s tim sve popularnijim energentom. To im, tvrde u Ini, otežava najavljena velika ulaganja u povećanje proizvodnje na sjevernom Jadranu i osiguravanje novih dobavnih pravaca iz inozemstva nužnih za ublažavanje postojećih, posebno zimskih, problema u opskrbi potrošača plinom.

No, pitanje je hoće li zatraženo poskupljenje dobiti zeleno svjetlo Vijeća koje je početkom godine, prema novom tarifnom sustavu za plin, od Ministarstva gospodarstva preuzelo određivanje dobavnih cijena tog energenta. Naime, Vijeće je već krajem ožujka odbilo Inin zahtjev za povećanje cijene za 21 posto od 1. travnja. Takvu su odluku kratko obrazložili tvrdnjom da Inin zahtjev nije bio u skladu s novim tarifnim sustavom za dobavu plina. Pojedinosti, međutim, tada nisu bile razjašnjene.

Predstavnici Ina-Naftaplina nadali su se da bi Ministarstvo gospodarstva ipak moglo promijeniti odluku Vijeća o odbijanju njihova zahtjeva, ali su čelnici tih dviju institucija ustvrdili da to nije točno te da konačnu odluku po novom tarifnom sustavu samostalno donosi Regulatorno vijeće. Zato je Ina najavila da će zatražiti izmjene tarifnog sustava za dobavu plina kako bi se razriješio taj spor. Budući da se to ne može brzo provesti, čini se da su u Ini zaključili kako im je u međuvremenu bolje prilagoditi svoj zahtjev odlukama Vijeća i postojećim odredbama tarifnog sustava po sistemu - bolje išta nego ništa.

Sve će biti jasnije krajem lipnja kad Vijeće odluči je li najnoviji Inin zahtjev u skladu s postojećim tarifnim sustavima ili će ga ponovno odbiti. Ako ga usvoje, za krajnje potrošače je utješna barem činjenica da eventualno povećanje Inine dobavne cijene za oko 16 posto neće značiti i toliko povećanje maloprodajnih cijena prirodnog plina. Njih, naime, određuju lokalni distributeri plina. Budući da im dobavna cijena plina čini samo polovicu troškova poslovanja, stručnjaci očekuju da bi maloprodajne cijene lokalnih distributera, ako ne iskoriste priliku za povećanje svojih marži, mogle porasti oko osam posto.