Vjesnik: 28. 06. 2003.

Više od sto stranica pitanja zahtijeva nekoliko tisuća stranica odgovora

Predsjednik Europske komisije Romano Prodi dolazi 10. srpnja u Hrvatsku kako bi službenom Zagrebu uručio 150 stranica upitnika. Tim činom Hrvatska ulazi u najozbiljniju fazu EU integracija / Hrvatski upitnik ima 29 poglavlja i sasvim je sigurno opsežniji od upitnika koji je 1996. slan tranzicijskim zemljama srednje Europe

BRUNO LOPANDIĆ

Predsjednik Europske komisije Romano Prodi dolazi 10. srpnja u Hrvatsku kako bi službenom Zagrebu uručio 150 stranica upitnika. Tim činom Hrvatska ulazi u najozbiljniju fazu EU integracija dosad, jer će o uspješnosti odgovora najvećim dijelom ovisiti hoće li Hrvatska za godinu dana dobiti zeleno svjetlo Europske komisije za status zemlje kandidatkinje te datum za početak pregovora o punopravnom članstvu.

U samoj Europskoj komisiji tvrde da je riječ o dosad najozbiljnijem i najopsežnijem dokumentu koji se sastoji od cijelog niza detaljnih pitanja koji su važni za Europsku uniju. Komisija s upitnikom kasni oko tjedan dana zbog složenosti samog posla. Sve uprave moraju poslati svoje želje za pitanjima Hrvatskoj, koja se zatim klasificiraju, analiziraju i bruse, prije slanja konačne verzije u Zagreb. Budući da se popis uvjeta za punopravno članstvo aquis communautaire svake godine povećava, hrvatski upitnik ima 29 poglavlja, i sasvim je sigurno opsežniji od upitnika koji je 1996. slan tranzicijskim zemljama srednje Europe.

Komisijin upitnik detaljan je popis pitanja koji se tiču doslovce svih dijelova funkcioniranja društva, od broja uzgojenih pilića godišnje pa do krupnih političkih pitanja. Sastoji se od dva dijela. Prvi je zajednički svim državama, a drugi specifičan za svaku zemlju posebno.

Rok za odgovor je tri mjeseca. Da je riječ o iznimno složenom poslu, govori i podatak da su odgovori koje su države slale Komisiji sadržavali i po nekoliko tisuća stranica. Na temelju odgovora, ali i svih drugih izvora (države članice EU-a, međunarodne organizacije), Europska će komisija prvo donijeti mišljenje o mogućnosti države da ispuni uvjete za članstvo u EU, a zatim i preporuku glede otvaranja pregovora o punopravnom članstvu.

Ovom procedurom Hrvatska ulazi u najvažnije razdoblje EU integracija, a proces ispitivanja i odgovaranja s punim se pravom može nazvati »vađenjem utrobe«. Europsku uniju prije nego što se odluči da neka zemlja može započeti pregovore o punopravnom članstvu zanima cijeli niz pitanja.

Upitnik Europske komisije će tako sadržavati pitanja o odnosima Hrvatske i EU-a, posebice onih ugovornih. Posebna pozornost posvetit će se ispunjenju političkih uvjeta, kako onih o funkcioniranju demokracije i vladavine prava, tako i specifičnih, hrvatske suradnje s Haaškim sudom i pitanja povratka izbjeglica i njihove imovine.

Ta još škakljiva pitanja bit će, zajedno sa stanjem u pravosuđu, ključna za općenitu ocjenu hrvatske spremnosti za članstvo u EU. Europski čelnici u posljednje su vrijeme često naglašavali da će prolaznu ocjenu o suradnji Hrvatske s Haaškim sudom dati tek kada to učini sam Sud, odnosno Ured glavne tužiteljice Carle del Ponte. Velika Britanija i Nizozemska koje još nisu završile proces ratifikacije, odnosno notifikacije hrvatskog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju te će procedure pokrenuti tek kada im iz Haaga bude poručeno da su zadovoljni hrvatskom suradnjom s tim sudom.

Europsku će komisiju u upitniku zanimati i ocjena stanja i mogućnosti ispunjavanja gospodarskih uvjeta te analiza sposobnosti prihvaćanja obveza koje proizlaze iz članstva (prihvaćanja pravne stečevine EU-a ).

Hrvatska je koalicijska vlast, sudeći barem po izjavama, ovaj proces ozbiljno shvatila, pa je do kraja godine najavljeno donošenje 50 zakona potrebnih za EU, a zbog posla odgovaranja na Komisijin upitnik u Vladi je već »ukinut« godišnji odmor.

Iako vremenski rok za Komisijino mišljenje nije određen, očekuje se da bi ona do ljeta iduće godine mogla izreći svoje mišljenje o hrvatskom zahtjevu za ulazak u EU. Ako mišljenje bude pozitivno, država dobiva status kandidata i mogućnost da koristi brojne predpristupne fondove koji bi joj trebali osigurati brži razvoj i pomoć u reformama. Tek tada Hrvatska bi, najesen iduće godine, započela pregovore o punopravnom članstvu. U tom procesu trebala bi biti iznimno brza i efikasna kako bi bila u stanju dostići sljedeći val proširenja predviđen za 2007. U povijesti Europske unije Europska je komisija negativno mišljenje izrekla o Turskoj, što je i dalje na snazi.