Novi list: 28. 06. 2003.

NOVI SUKOB S MEĐUNARODNIM MONETARNIM FONDOM NAKON ŠTO JE GUVERNER HNB-a ŽELJKO ROHATINSKI ODBACIO SAVJETE MMF-a

Flickenschild: Problem politika HNB-a

Član Savjeta HNB-a Damir Novotny ističe da Hrvatska ne bi puno izgubila ako bi ostala bez stand-by aranžmana

ZAGREB – Hrvatska i Međunarodni monetarni fond (MMF) ponovno bi mogli doću u fazu zahlađenih odnosa. Posljednji put dogodilo se to kad se ta međunarodna financijska institucija usprotivila zaduživanju Hrvatske za ulaganja u infrastrukturu, poglavito za izgradnju autoceste Zagreb – Split. Sad bi pak moglo doći do poremećaja u odnosima Hrvatske narodne banke i MMF-a. Uzrok je izjava guvernera Željka Rohatinskog koji je u Saboru najavio da HNB neće pristati na prijedlog MMF i povećati kamate na blagajničke zapise. Guverner je bez obzira na posljedice odbacio mogućnost da se na taj način pokuša zaustaviti zaduživanje hrvatskih banaka u inozemstvu.

Guvernerovom izjavom, kako prenosi magazin Banka, nije nimalo bio zadovoljan voditelj Misije MMF-a u Hrvatskoj Hans Flickenschild.

»Guverner je nezavisan i ima pravo na svoj stav, ali moram reći da sam vrlo nesretan zbog te izjave koja je u javnost izašla prije nego što smo to raspravili. Kakve će biti posljedice za sada ne mogu reći. Morat ćemo uzeti kratak predah kako bismo odlučili kako dalje«, poručio je Flickenschild. Flikenschild smatra da je sadašnji problem značajniji od kašnjenja nekih privatizacijskih procesa. »Moramo vidjeti može li se to ispraviti ili ne. Ako ne može, to bi moglo ugroziti dogovor oko stand-by aranžmana. Problem je politika Hrvatske narodne banke«, kazao je Flickenschild.

Sukob Vlade s guvernerom

Guverner Rohatinski jučer nije htio dodatno obrazlagati svoje izjave, naglasio je samo da ne smatra potrebnim bilo što dodati svojoj »saborskoj« izjavi. Poručio je i to da trenutno na dubrovačkoj konferenciji traju razgovori s predstavnicima MMF-a te da bi »u ovom trenutku bilo neumjesno bilo kakvo komentiranje ili pobliže obavještavanje javnosti o njihovom tijeku ili mogućem ishodu«.

S druge strane, guvernerovu izjavu podržali su gotovo svi oporbeni političari, ali i članovi Savjeta HNB-a. Što se tiče Vlade jučer nismo mogli doći ni do jednog njezinog člana. Tek je zamjenik ministra financija Damir Kuštrak, također u Saboru ustvrdio da Hrvatska nije prezadužena, jer je njezin inozemni dug manji od polovice BDP-a. O razmimoilaženju HNB-a i MMF-a Kuštrak nije govorio. Inače Vlada dosad nije dijelila zabrinutost HNB-a po pitanju inozemne zaduženosti Hrvatske. Naši izvori otkrivaju da su se ne tako davno potpredsjednik Vlade Slavko Linić i ministar financija Mato Crkvenac sukobili s guvernerom Rohatinskim upravo zbog njegovih stalnih upozorenja da vanjski dug stalno raste.

Zaduženost stanovništva kod banaka 48,6 milijardi kuna

Član Savjeta, HSS-ovac Damir Novotny kazao nam je jučer da guvernera podržavaju svi članovi Savjeta. On ističe da Hrvatsku ne bi trebali brinuti odnosi s MMF-om jer se njezin kreditni rejting ne bi značajno poremetio ni u slučaju da propadne stand-by aranžman, kojeg nemaju ni neke uspješne tranzicijske zemlje.

– MMF uopće ne poznaje situaciju u Hrvatskoj i zato daje takve prijedloge. Ako ih budemo slijepo slušali mogli bismo se suočiti s nekim problemima koje su imale latinoameričke zemlje, iako je naša situacija drukčija nego primjerice u Argentini, kaže Novotny.

Što se tiče zaduženosti banaka koje ta sredstva plasiraju stanovništvu, Novotny naglašava da ne bi smjelo biti problema s vraćenjem tih kredita jer stanovništvo s druge strane povećava i svoju štednju. Krajem svibnja ukupna zaduženost stanovništva kod banaka bila je oko 48,6 milijardi kuna, a Novotny napominje da banke vide prostora za povećanje tih plasmana jer naši građani još nisu zaduženi kao oni u visokorazvijenim europskim zemljama. Upozorava ipak da bi država morala učiniti više napora, primjerice mjerama porezne politike, kako bi se i banke i poduzetnici poticali da veći iznosi plasmana ubuduće završavaju u privredi, odnosno proizvodnji.

Jagoda MARIĆ