Vjesnik: 30. 06. 2003.

Nekažnjivost Amerikanaca stvara opasan presedan

Međunarodni sud za ratne zločine za EU je princip, dio Unijina pravosudnog sustava i acquisa , EU-ova zakonskog temelja. Taj je element zajedničkog pravosudnog sustava nužno aplicirati u sustave svih onih država koje žele u Uniju

BRUXELLES, 29. lipnja (Od Vjesnikove dopisnice) – Države članice EU-a dopuštaju veoma uzak krug izuzeća američkih građana od stalnog Međunarodnog suda za ratne zločine (ICC), što je više iznimka od pravila negoli pravilo bez iznimaka, na čemu pak inzistiraju Amerikanci koji žele stavljanje znaka jednakosti između američkog građanina i univerzalne nekažnjivosti.

Unija je voljna prihvatiti (tolerirati) izuzeće, ako je riječ o američkim pripadnicima mirotvornih trupa ili diplomatima, ali ne i ostalim kategorijama američkih građana.

Nekažnjivost Amerikanaca stvara opasan presedan, uvjeren je EU. Međunarodni sud za ratne zločine za Europsku je uniju princip, dio Unijina pravosudnog sustava i acquisa, EU-ova zakonskog temelja. Taj je element zajedničkoga pravosudnog sustava nužno aplicirati u sustave svih onih država koje žele u Uniju. To su, ne jednom, dali do znanja predstavnici EU-a, podsjećajući zemlje pritisnute američkim zahtjevima i stiješnjene, s druge strane, načelima Europske unije da »ipak ulaze u EU, a ne u NAFTA-u«, kako se bez rukavica izjasnio povjerenik za vanjske poslove Europske komisije Chris Patten.

Akcijski plan EU-a za provedbu dogovorene ICC politike u odnosu prema tzv. »trećim zemljama« sadrži i postavku da bi se »ratifikacija i provedba Rimskog statuta trebala u sporazumima s EU-om tretirati kao pitanje ljudskih prava – sporazumima o pridruživanju, ulasku – s trećim zemljama. Ta bi se tema, također, trebala tretirati kao pitanje ljudskih prava i UN-ovo pitanje političkog dijaloga s trećim zemljama, uključujući kontekst suradnje u razvoju poput okvira Sporazuma iz Cotonoua (s afričkim zemljama), ICC bi se trebao razmatrati kao vodeća tema na summitima i ostalim sastancima na visokoj razini s trećim zemljama ili skupinama zemalja«.

Nedavno je EU donio još jednu odluku o suradnji sa stalnim sudom i priklanjanju većine pridruženih zemalja, uključujući Rumunjsku i Bugarsku, što su mediji, na sugestiju EU-ovih činovnika, opisali »dragocjenim pomakom« iako nije donio ništa novo. Tema ICC-a i izuzimanja Amerikanaca dugo kvari ionako sve osim idiličnih donosa EU-a i SAD-a, pridruživši se pitanju zakonitosti iračke operacije i, od nedavno, tretmana genetski modificiranih organizama.

Pripremajući se za summit s EU-om, Amerikanci su istupom »visokog dužnosnika administracije« proglasili pitanje ICC-a teškim. Rječit je način obrazlaganja problematike: »Američki su stavovi dobro znani, nismo dio ICC-a i stoga, uvjereni smo, da, kao nesudionici, ne bismo ni trebali biti predmetom sudskih istraga; EU ima ponešto drukčije poglede, a mi mislimo da se aspirantima za ulazak u EU i drugim zemljama koje se žele priključiti Uniji i odlučile su podržati ICC, to treba dopustiti. Istodobno, treba im se dopustiti da sa SAD-om sklope sporazume o izuzimanju za koje vjerujemo da su sadržani u članku 98 Rimskog sporazuma; iz svega toga slijedi naš stav da zemlje prisiljene na izbor mogu učiniti i jedno drugo, dakle, surađivati s Amerikancima i istodobno, izaberu li to, uključiti se u ICC«.

Tako Amerikanci smatraju da može i ICC i izuzeće. SAD je intenzivno prigovarao EU da je previše pritisnuo pristupajuće, kandidatske i zainteresirane zemlje, a EU je jednako kritizirao i kritizira SAD što je zemlje doveo u takvu situaciju.

Za razliku od SAD-a, koji je odmah dao do znanja da nema ni dolara vojne pomoći bez potpisa na sporazumu o izuzeću, Unija nije uskratila pomoć. Ali je najavila da je ICC značajan uvjet koji se može, zasad, odraziti na brzinu, na kvalitetu i raspon integracija.

Lada Stipić-Niseteo