Vjesnik: 03. 07. 2003.
Neke su zemlje očekivale da će im Bush zbog ICC-a progledati
kroz prsteStanovito je iznenađenje što predsjednik Bush nije izuzeo nove kandidate za NATO - Bugarsku, Estoniju, Letoniju i Litvu, te Slovačku i Sloveniju / Premda im je stalo do partnerstva s Amerikom, spomenute zemlje poslušale su uputstva Europske unije da s Washingtonom ne potpisuju sporazum o neizručivanju građana SAD Međunarodnom kaznenom sudu
LONDON, 2. srpnja (Od Vjesnikove dopisnice) - Sjedinjene Države obustavile su vojnu pomoć za ukupno 35 država. Na led je stavljena pomoć zemljama koje nisu potpisale bilateralne sporazume o neizručivanju američkih građana Međunarodnom kaznenom sudu (ICC), koji je nedavno počeo djelovati u Haagu.
Zemlje koje su s Amerikom potpisale sporazum o neizručivanju izuzete su od te mjere, kao i neke države koje to nisu učinile, ali ih Washington smatra važnim partnerima i saveznicima. U tu skupinu spadaju uz ostalo i sve članice NATO-a.
Nagađalo se da će Washington progledati kroz prste i nekim zemljama koje čekaju u redu da budu primljene u NATO - premda nijedna od njih, osim Rumunjske, nije potpisala bilateralni sporazum o neizručivanju. Stoga je kao stanovito iznenađenje stigla vijest da predsjednik Bush nije izuzeo nove kandidatkinje za NATO - Bugarsku, Estoniju, Letoniju i Litvu, te Slovačku i Sloveniju.
Premda im je stalo do partnerstva s Amerikom, spomenute zemlje poslušale su uputstva Europske unije - čijem članstvu također streme - da s Washingtonom ne potpisuju takav aranžman.
Suprotno očekivanjima, Bush nije oprostio ni Kolumbiji, važnoj strateškoj saveznici u Južnoj Americi. Kolumbija je najveći primalac američke pomoći u tom dijelu svijeta. Amerika je novčano pomagala njenu borbu protiv marksističke narko-gerile, dodijelivši joj u tu svrhu samo ove godine stotinjak milijuna dolara. Nepotrošenih pet milijuna sada će biti stavljeno na led.
Strani diplomati u Washingtonu osudili su Bushovu odluku, proglasivši da je ona u sukobu s nekim drugim američkim prioritetima - kao što su borba protiv droge i proširenje NATO-a. No, Bushova administracija nepomirljivo se protivi Međunarodnom kaznenom sudu, tvrdeći da bi na njemu moglo doći do politički motiviranih optužnica protiv američkih građana.
Predsjednik Bush izuzeo je 22 zemlje od kaznenih mjera predviđenih za države koje s Washingtonom ne potpišu bilateralni sporazum o neizručivanju. Od ukupno 90 zemlja koje su ratificirale sporazume o osnivanju ICC-a, bilateralne sporazume s Amerikom do sada je potpisalo njih oko pedeset. Pet ili šest država iz te skupine ne želi međutim priznati javno da su to učinile - uključujući, kako se nagađa, Mongoliju i Egipat.
Od kaznenih mjera zbog nepotpisivanja tog sporazuma, Amerika automatski izuzima sve članice NATO-a, zatim Tajvan te još deset država koje Washington smatra »glavnim ne-natovskim saveznicama«. To su Izrael, Egipat, Australija, Novi Zeland, Južna Koreja, Japan, Jordan, Argentina, Bahrein i Filipini. Nacionalni interesi navedeni su kao razlog da predsjednik Bush do 1. siječnja 2004. od zabrane američke vojne pomoći poštedi Albaniju, Boliviju, Bosnu i Hercegovinu, Botsvanu, Makedoniju, Mauricijus, Nigeriju, Panamu i Ugandu.
Glasnogovornik Bijele kuće Richard Boucher potvrdio je ponovo da Bushova administracija možda neće suspendirati vojnu pomoć zemljama koje smatra ključnima za strateške interese Amerike. No, Hrvatska, koja je nedavno odbila potpisati bilateralni sporazum s Washingtonom, nije u skupini kojoj je dano izuzeće.
Sudeći prema izjavi koju je zamjenik ministra vanjskih poslova, Ivan Šimonović, u utorak dao za Hinu, diplomati u Zagrebu nisu međutim sasvim odbacili mogućnost da Hrvatska do početka iduće godine postigne sporazum s SAD. U tom slučaju ona de facto ne bi izgubila ništa od američke vojne pomoći rekao je Šimonović, ostavljajući vrata odškrinutima za neku vrstu moguće nagodbe.
Bugarskoj, koja poput Hrvatske nije potpisala sporazum s Washingtonom, u utorak je rečeno da će izgubiti polovinu američke vojne pomoći. Od bližih susjeda, Bosna i Hercegovina te Albanija dale su američkim građanima imunitet pred ICC, dok je Slovenija to odbila učiniti.
Jasna Zanić Nardini