Prvi put prikupljena je kompletna dokumentacija o kaznenim prijavama za ratne zločine koji su za vrijeme Oluje počinjeni na području Gospića, Karlovca, Siska, Šibenika, Zadra i Splita. Prijave su podnijele redarstvene vlasti i vojna policija u vrijeme kad su počinjeni i prijavljeni iz vojnih jedinica. Večernjak doznaje da je iz opsežne dokumentacije jasno vidljivo da su zločini bili evidentirani i da je postojala volja da se procesuiraju te da ih ni vojni zapovjednici, ni redarstvenici, ni vojna policija nisu željeli prikrivati. Prema Večernjakovu izvoru, to je najjasniji i najčistiji dokaz dosad da na terenu nije provođeno planirano etničko čišćenje, ali i da je general Gotovina kao vojni zapovjednik provodio stegovne mjere i suspenzije.

- Nije riječ o tzv. bijeloj knjizi, o kojoj se već govorilo, već o građi koja dosad nikada nije prikupljena i Vlada je nije nikada zatražila. Državni odvjetnik Mladen Bajić je nakon dolaska na dužnost poslao okružnicu da se ne baca arhivska građa i zahvaljujući tome danas imamo dragocjene dokumente koji mogu promijeniti predodžbu međunarodne zajednice i Haaškog suda o vojno-redarstvenoj akciji Oluja i skinuti s Hrvatske optužbe da je planirala etničko čišćenje, a s generala Gotovine da nije reagirao na zločine - potvrđuje Večernjakov izvor.

Na zahtjev Ureda predsjednika glavni državni odvjetnik prikupio je od županijskih državnih odvjetništava cjelokupnu dokumentciju o kaznenim prijavama od 4. kolovoza 1995. godine do danas. Prijave su podnesene protiv 4625 osoba, od kojih 2567 protiv nepoznatog počinitelja za razne zločine, od pljački i ubojstava do ratnog zločina. Optužene su 3792 osobe, a donesena je presuda protiv 3 558 osoba.

- Ako postoje prijave za ratne zločine, onda je jasno da se ne radi o tzv. bijeloj knjizi. Naime, u Hrvatskoj nije bilo prijave za ratne zločine, osim u slučaju sela Varivode i Gošić. Ako su i druge prijave podnošena, a nisu procesuirane, onda je problem bio u tužiteljstvima - potvrđuje odvjetnik Čedo Prodanović. Po njemu bi novi dokumenti, ako se pokažu tako važnima, mogli biti iznimno značajni za generala Gotovinu. Njega, naime, terete i za propuštanje razumnih mjera i reakcija na počinjene zločine i ako se dokumentacijom može dokazati da je djelovao u skladu sa svojim obvezama, onda to bitno mijenja ono što mu se stavlja na teret.

Na Vladi je da s novom dokumentacijom, o kojoj je Ured predsjednika izvijestio Vladin Ured za suradnju s Haaškim sudom, krene u utvrđivanje konkretne odgovornosti onih koji nakon prijava nisu odradili svoj posao i tako su pridonijeli da Hrvatska bude optuživana za etničko čišćenje.