Vjesnik: 08. 07. 2003.

Ashdown odlučan zatvoriti Ured visokog predstavnika

Europska inicijativa za stabilnost iz Berlina je visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH Paddyja Ashdowna zbog njegovih iznimno visokih ovlasti usporedila s britanskim kolonijalnim vladarima u Indiji u 19. stoljeću

SARAJEVO, 7. srpnja - Budućnost međunarodnog prisustva u Bosni i Hercegovini opet je tema rasprava, a najnovije su potaknute izvješćem Europske inicijative za stabilnost (ESI) iz Berlina u kojem je sadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Paddy Ashdown zbog svojih iznimno visokih ovlasti uspoređen s britanskim kolonijalnim vladarima u Indiji iz 19. stoljeća.

Dijelove tog Izvješća objavio je The Guardian, a glasnogovornik Ashdownovog ureda Julian Braithwaite odbacio je u pismu britanskom dnevniku spomenute usporedbe, ocijenivši ih »apsurdnima« i navevši da »za razliku od kolonijalizma 19. stoljeća, međunarodna zajednica nije iznosila nego unijela milijarde američkih dolara u BiH«.

Braithwaite koji, kako se tvrdi, u Uredu visokog predstavnika (OHR) u BiH, ima mnogo veći utjecaj nego bi se to dalo naslutiti iz formalne dužnosti direktora komunikacija, nadalje podsjeća da su cijelo vrijeme rata koji je završen 1995. mnogi Bosanci tražili međunarodnu intervenciju: »Kada je rat završen, uspostavljen je Ured visokog predstavnika na čijem se čelu nalazi gospodin Ashdown, uz podršku tijela vlasti BiH. Od tada je međunarodna zajednica uložila milijarde dolara u rekonstrukciju ove zemlje. Danas u BiH imamo domaća tijela vlasti i temelje moderne europske države, upravo zahvaljujući međunarodnoj zajednici«, tvrdi Braithwaite.

No, posebno zanimljivim čini se onaj dio njegovog pisma u kojemu se govori o planovima za zatvaranje Ureda visokog predstavnika: »Gospodin Ashdown je odlučan zatvoriti Ured visokog predstavnika. On je prvi visoki predstavnik koji je izradio Plan implementacije misije koji utvrđuje na koji način će se dužnosti OHR-a prenijeti na institucije BiH. Ashdown je već zatvorio jedan odjel u OHR-u, a u tijeku su aktivnosti na zatvaranju drugog odjela. On je angažirao značajan broj građana BiH kao zamjenu za međunarodne članove u toku ove tranzicije. Isto tako, mnoge najznačajnije reforme u ključnim oblastima kao što je vladavina prava su donesene od strane parlamenata Bosne i Hercegovine, a ne ukazom visokog predstavnika.

O budućnosti međunarodne misije u BiH nedavno je govorio i međunarodni medijator za BiH Christian Schwarz-Schilling. On je kazao da sve veću odgovornost za budućnost BiH moraju preuzimati lokalni političari, dok se nadležnosti predstavnika međunarodne zajednice i visokog predstavnika u BiH moraju postupno reducirati.

I Mark Wheeler, direktor Međunarodne krizne skupine za BiH nedavno je izjavio za RFE da institucija visokog predstavnika mora biti ukinuta i prije nego što BiH i pomisli na ulazak u Europsku uniju: »Kad visoki predstavnik ode, to će značiti i da se proces europskih integracija bliži kraju. Tada će se povećati prisustvo i utjecaj Europske komisije. Ne u ovoj diktatorski moćnoj mjeri koju visoki predstavnik ima, nego više u savjetodavnoj i tehničkoj pomoći. EU je dostupan samo suverenim državama i sve dok visoki predstavnik ima ovako velike ovlasti i moć, BiH nije samovladajuća zemlja. Dakle, on mora otići. Ako budemo imali sreće, to će se dogoditi u naredne dvije do tri godine.«

Zanimljivo je da kritike visokih ovlasti i stila upravljanja trenutnog međunarodnog predstavnika u BiH ne dolaze samo od domaćih, uglavnom oporbenih krugova koji smatraju da je Ashdown napustio načelo partnerstva s tijelima vlasti BiH koje je promovirao bivši visoki predstavnik Wolfgang Petritsch.

Sam Ashdown je tijekom nedavnog susreta s američkim ministrom obrane Donaldom Rumsfeldom kazao da će se za dvije i pol godine navršiti deset godina od kraja rata i da će tada biti moguća tranzicija u neki drugi tip međunarodne misije. Međutim, po njegovim riječima, to bi trebalo učiniti tek onda kada bude jasno da su proces stabilizacije i napredak prema Europi nezaustavljivi.

Alenko Zornija