Vjesnik: 09. 07. 2003.
Mala korist od crnih lista u BiH dok narod u zločincima gleda heroje
Ne treba zanemariti značajnu podršku koju posebno Karadžić uživa među lokalnim pučanstvom, ali i opće prilike u BiH, prije svega još uvijek snažan nacionalizam, te činjenicu da je glavni Karadžićev i Mladićev ratni »projekt«, stvaranje Republike Srpske, praktično legaliziran, upozorava šef Međunarodne krizne skupine za BiH Mark
WheelerSARAJEVO, 8. srpnja - Međunarodna zajednica nastavila je u BiH provoditi novu strategiju za hvatanje osumnjičenih ratnih zločinaca, definiranu još početkom ove godine. Nakon objavljivanja američke »crne liste« te europskog popisa nepoželjnih, visoki predstavnik Paddy Ashdown u ponedjeljak je potpisao odluke kojima se zamrzavaju svi bankovni računi u BiH 14 osoba koje pomažu optuženim ratnim zločincima da izbjegnu uhićenje. Njihova imovina je blokirana i u Sjedinjenim Državama.
Na tom popisu su članovi najuže obitelji bivšeg lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića, supruga Ljiljana, kćer Sonja, sin Aleksandar i brat Luka. Tu su još i Zvonko Bajagić, Bogdan Subotić, Žarko Nikolić, Jovan Đogo, Slavko Roguljić, Dragan Lalović, Dragan Spasojević, Milenk
o Vračar, Đojo Arsenović i Dragomir Vasić. Posljednjoj dvojici Ashdown je istodobno oduzeo i zastupnički mandat u NS RS, odnosno poziciju u Skupštini općine Zvornik.Ashdown je pojasnio svoje odluke kazavši da je zamrzavanje imovine još jedan korak koji je poduzela koalicija za borbu protiv zločina. »Tu koaliciju čine američka administracija s izvršnim uredbama Predsjednika, Europska unija s zabranom ulaza, Ured visokoga predstavnika (OHR) s bonnskim ovlastima, Stabilizacijske snage (SFOR), Međunarodni kazneni sud u Hagu (ICTY) i, konačno, naši lokalni partneri u regiji«, rekao je Ashdown, dodajući da »članovi koalicije imaju različito oružje koje koristimo na različite načine u različito vrijeme, ali svi imamo jedan, koordinirani cilj, a to je iskorijeniti kriminalne elemente u Bosni i Hercegovini«.
U priopćenju veleposlanstva SAD u BiH, a gotovo istodobno s Ashdownovom akcijom, proširena je američka »crna lista« s nova tri imena; također su pozdravljene istodobne akcije koje poduzimaju OHR, SFOR i EU protiv osoba za koje se zna da pružaju podršku optuženima za ratne zločine ili na drugi način opstruiraju Daytonski sporazum.
Nasuprot ovom optimizmu, ima i nešto umjerenijih očekivanja. Tako je šef Međunarodne krizne skupine za BiH Mark Wheeler u intervjuu za banjalučke Nezavisne novine kazao da za većinu osoba s popisa, njihovo uvrštavanje na »crne liste« zapravo ne znači mnogo: »To zavisi koliko su ljudi s popisa umiješani u veliki biznis. Čovjek kao što je Milenko Vračar će sigurno osjetiti posljedice. Za po
sao kojim se on bavi dovoljno je da se njegovo ime nalazi na popisu pa da ima štete. Njegov posao se ne završava samo u BiH niti na Balkanu, i zato će on imati problema. Za druge ljude s popisa koji se ne bave takvim poslom ovakav popis ne znači ništa.«.»Ne treba zanemariti niti značajnu podršku koju posebno Karadžić uživa među lokalnim pučanstvom, ali i opće prilike u BiH, prije svega još uvijek snažan nacionalizam, te činjenicu da je glavni Karadžićev i Mladićev ratni »projekt«, stvaranje Republike Srpske, praktično legaliziran«, tvrdi Wheeler.
Alenko Zornija