Vjesnik: 14. 07. 2003.

Brinu li se zastupnici zbog kratkih europskih rokova

ANDREA LATINOVIĆ

Sabor će možda morati zasjedati i u kolovozu, upozoravajućim je tonom prije nekoliko dana kolege zastupnike opomenuo predsjedavajući Zlatko Tomčić.

Tko zna koji put, naši se parlamentarci ni prošloga tjedna nisu udostojali zasjesti na svoja radna mjesta, raditi posao za koji su plaćeni i dignuti ruke za izglasavanje zakona. Unatoč silnim višemjesečnim natezanjima zbog izmjena, Zakon o radu još nije donesen. Taj je zakon jedan u velikom paketu novih regulativa koje moraju biti donesene da bi Hrvatska što prije počela ispunjavati svoje obveze želi li napokon za nekoliko godina postati članicom Europske unije. No naši uvaženi zastupnici kao da ne haju za to, iako su im usta puna priče o tome da je Hrvatska oduvijek sastavni dio Europe.

A onda, kada treba sjesti i pošteno raditi svoj posao, jer vremena je malo a Europa od Hrvatske zahtijeva odgovore na više od 2500 pitanja kao ulaznicu u društvo velikih, sabornica tradicionalno zjapi prazna.

Prije dva tjedna oporbene su stranke najavile bojkot rada Sabora kao prosvjed protiv »onoga što im radi vladajuća koalicija«, čulo se njihovo objašnjenje. Kao najveća oporbena stranka HDZ predvodi opoziciju, istodobno zaboravljajući da se u gotovo deset godina njegove vlasti na prste moglo nabrojiti koliko je tadašnjih (dobrih) zakonskih inicijativa ondašnje oporbe prošlo. Sad se bune jer se i njima to vraća kao bumerang.

Istina, oporbenjaci su velikodušno najavili da će u sabornici biti onda kad treba izglasavati zakone koji su Hrvatskoj važni za ulazak u EU, ali pitanje je hoće li se ponašati u skladu s tim. HDZ-ov šef Ivo Sanader, koji se voli hvaliti da novi, reformirani HDZ ima izrazitu proeuropsku orijentaciju, kao i time da je 14 godina živio na Zapadu, ne pojavljuje se često u Saboru, pa ni kad se raspravlja o zakonima važnim za ulazak u EU.

Pitanje ulaska Hrvatske u EU jedno je od nacionalno ključnih pitanja i tu ne bi smjelo biti neozbiljnosti ni prepucavanja na relaciji oporba – vladajući. Uostalom, više od 80 posto hrvatskih građana dalo je zeleno svjetlo za Hrvatsku u EU. I predsjednik Europske komisije Romano Prodi je prošlog tjedna u Saboru kazao da Hrvatska ne bi smjela biti podijeljena o tom pitanju.

Rok u kojem Hrvatska mora odgovoriti na silne upite je kraj listopada. No, brinu li se naši političari zbog onoga što su im poručili vlastiti građani i Europa? Ili će, u vremenskom tjesnacu, zbrzati donošenje tih zakona na uobičajen, kampanjski način?