Vjesnik: 16. 07. 2003.

Stjepan Kljujić: »Podjelu BiH zagovarali su Milošević i Tuđman«

HAAG/ZAGREB, 15. srpnja - Nekadašnji hrvatski član Predsjedništva BiH Stjepan Kljujić u utorak je na haaškom suđenju Slobodanu Miloševiću svjedočio o srpskoj agresiji na BiH i pokušajima podjele te zemlje koju su, kako je rekao, »zagovarali optuženi Milošević i prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman«.

Kljujić, koji je kao predsjednik HDZ-a BiH bio član državnog Predsjedništva od studenog 1990. do studenog 1992., svjedočio je o svojem razlazu s Tuđmanom zbog protivljenja ideji podjele BiH, nakon čega je smijenjen u HDZ-u i Predsjedništvu.

Na pitanje tužitelja Geoffreyja Nicea je li mu Tuđman ikad govorio o svojim sastancima s Miloševićem u Karađorđevu, na kojima je, navodno, dogovarana podjela BiH, svjedok je odgovorio niječno. »Ne, Tuđman je znao da nastupam kao bosanskogercegovački patriot i integralist te da sam protiv podjele BiH. Tuđman mi je jedino rekao da je od Miloševića dobio Cazinsku krajinu«, rekao je Kljujić. »Rekao sam, gospodine predsjedniče, to bi bilo isto kao da ja vama darujem Sardiniju i Siciliju jer to nije ni vaš ni Miloševićev teritorij«, dodao je.

Za Miloševića je rekao da mu je on u stanci sastanka vodstava Srbije i BiH 22. siječnja 1991. u Beogradu nudio pripojenje zapadne Hercegovine Hrvatskoj. »Rekao mi je da razumije želju naroda zapadne Hercegovine da se priključi Hrvatskoj« i naveo općine na koje se to odnosi, kazao je Kljujić.

Rekao je da je to bio »stalni trik srpske strane kako bi se manjem dijelu Hrvata u BiH dalo priključenje s minornim teritorijem«. Dodao je kako taj trik i »danas ima teške posljedice, jer dio hrvatskog naroda vjeruje u tu mogućnost«. Rekao je kako je tada Miloševiću odgovorio »a vama treba ostati cijela ostala BiH« te se poslužio bosanskim humorom i pokazao mu »bosanski grb«.

Opisao je i kako je Tuđman inzistirao da on pregovara s Radovanom Karadžićem i vodstvom SDS-a u jesen 1991. dok je »Hrvatska gorjela«. Kljujić je rekao da bosanski Srbi »nisu željeli BiH, a Hrvatsku nisu priznavali« pa je na sastanku s njihovim vodstvom krajem rujna 1991. zatražio da priznaju Hrvatsku u avnojevskim granicama.

»Njihova reakcija bila je užasna, rekli su da to nikad neće prihvatiti«, rekao je Kljujić, dodajući kako je i Tuđman reagirao istovjetno, jer »ono što on pregovara na višoj razini još ne dolazi do bosanskih Srba«. Kljujić je rekao da su bosanski Srbi kasnije surađivali s »prosrpskim lobijem u HDZ-u BiH« te da je »s početkom agresije na BiH ta suradnja počela dobivati optimalne domete«.

Govorio je i o povlačenju bosanskih Srba iz predsjedništva i skupštine BiH, i proglašenju ujedinjenja sa »srpskom krajinom« u Hrvatskoj u lipnju 1991., što je, prema njemu, bilo »rušenje suvereniteta BiH i Hrvatske te prvi korak prema ujedinjenju svih srpskih zemalja«.

Kljujić je opisao i nastojanja Beograda da privoli Aliju Izetbegovića i Muslimane na ostanak u krnjoj Jugoslaviji, a za Fikreta Abdića je rekao da je bio »srpski igrač«.

Svjedočio je i o blokadi i granatiranju Sarajeva, koje je trajalo 44 mjeseca. (Hina)