Vjesnik: 21. 07. 2003.

»Urangate« sve više pritišće Bijelu kuću

Mediji sve hrabrije čeprkaju po prljavštinama u pripremanju američke i svjetske javnosti za rat u Iraku / »Los Angeles Times« piše o možda najgorem slučaju zavaravanja u povijesti američkih administracija i zaključuje da »gotovo nema boljeg razloga za pokretanje postupka opoziva« predsjednika

ZAGREB, 20. srpnja - Neugodna saznanja o manipulacijama u pripremanju američke i svjetske javnosti za rat u Iraku počinju se gomilati i ozračje u Washingtonu počinje sve više nalikovati na dane Watergate skandala prije tri desetljeća. Podsjetimo, u lipnju 1972. provaljeno je u sjedište izbornog stožera Demokratske stranke u hotelu »Watergate«.

Banalan i za Ameriku ne baš senzacionalan događaj pokrenuo je lavinu koja je na kraju iz Bijele kuće izbacila republikanskog predsjednika Richarda Nixona. Suđenje provalnicima i istraga u Senatu doveli su do nalogodavaca iz predsjednikove najbliže okoline, upleteni su i pojedinci iz obavještajnih službi, a pokušaji zataškavanja početnog grijeha, samo su povećavali krivnju i otkrivali nedolična ponašanja na sve višim razinama.

Buru u javnosti nisu stišavali ni žrtveni jarci. Ostavke su podnosili ili su otpuštani sve važniji predsjednikovi suradnici, pa i potpredsjednik Spiro Agnew. Obruč se sve više stezao i oko Nixona. A kad je - prema odluci Vrhovnog suda - morao predati vrpce na kojima su rutinski snimani svi telefonski razgovori i sastanci u njegovu uredu, nepobitno se ustanovilo da je i Nixon sudjelovao u nečasnim poslovima i njihovom prikrivanju.

Primjerice, šest dana poslije provale naredio je da FBI prekine istragu. Nixonovi postupci ocijenjeni su kao suprotstavljanje pravdi i u kolovozu 1974. pristao je na nagodbu: podnosi ostavku kako bi izbjegao zatvor.

Sada već sve očitije laži u pripremi rata protiv Iraka, po posljedicama su neusporedivo veći grijesi od provale u sjedište suparničke stranke. Preuzimanjem krivnje za nedovoljnu provjeru ključnih argumenata u Bushovu govoru iz siječnja 2003., ravnatelj CIA-e George Tenet zapravo je pristao na ulogu žrtvenog jarca. No, skupina umirovljenih obavještajaca, u otvorenom pismu Bushu od 14. srpnja, navodi da je za manipuliranje obavještajnim podacima zapravo najviše kriv potpredsjednik Dick Cheney. On je sugerirao kakve bi podatke trebalo slati Bijeloj kući i stoga obavještajni veterani traže Cheneyevu ostavku.

Mediji sve hrabrije čeprkaju po prljavštinama, upućene ličnosti iznose neprijatne pojedinosti i atmosfera je sve zagađenija oko »urangatea«. Zapovjednik NATO-a u vrijeme rata za Kosovo, Weslej Clark, izjavio je kako su »ljudi bliski Bijeloj kući« tražili od njega da terorističke napade od 11. rujna 2001. poveže sa Saddamom Husseinom. Tada se, naime, uporno nastojalo povezati Saddama i Al Qaidu, što je jastrebovima omogućavalo da rat protiv Iraka opravdaju borbom protiv terorizma. No, dosad se nije uspjelo dokazati tu vezu. Nije se pronašlo ni oružje masovnog uništenja u Iraku, koje je bilo jedan od najvažnijih razloga za rat. (To oružje sada traži i posebna jedinica od 1500 posebno izvježbanih stručnjaka).

The Boston Globe, jedan od vodećih američkih dnevnika, traži da ostavke podnesu ministar obrane Donald Rumsfeld, koji je prisvojio mnoge od funkcija State Departmenta, CIA-e, čak i ministarstva pravde, te njegov zamjenik Paul Wolfowitz, glavni ideolog rata u Iraku, često proglašavan najbriljantnijim umom u sadašnjoj administraciji. Obojica su vodili »kolosalni promašaj« - kako taj list naziva rat u Iraku.

Los Angeles Times ide još dalje. Podsjeća da je američki veleposlanik u Iraku, Joseph Wilson, u veljači prošle godine - tada kao američki izaslanik u Nigeriji - utvrdio da su izvješća o prodaji nigerskog urana Iraku bila lažna. I o tome su bili informirani CIA, State Department, Vijeće za nacionalnu sigurnost i ured potpredsjednika Cheneya. Usprkos tome, Bush je priču o afričkom uranu ipak upotrijebio kao opravdanje za rat. List to proglašava možda najgorim slučajem zavaravanja u povijesti američkih administracija i zaključuje da »gotovo nema boljeg razloga za pokretanje postupka opoziva« predsjednika.

Bushovi republikanci imaju tijesnu većinu u oba doma Kongresa i zasad uspješno koče istrage. Demokrati su zatražili da se osnuje nadstranački odbor od 12 članova koji bi razmotrio je li Irak posjedovao oružje masovnog uništavanja, je li bio povezan s Al Qaidom i pokušao nabaviti uran u Nigeru, te kako su obavještajne službe korištene za pripremanje rata protiv Iraka.

Republikanci u Senatu prošle su srijede (s 51 prema 45 glasova) odbacili zahtjev. Kažu da je politički motiviran i smišljen za početak kampanje za predsjedničke izbore koji će se održati u studenome 2004. Donekle nervozno, senator Ted Stevens ipak upozorava kakvo se ozračje stvara: »Ovo nije Watergate« i odbacuje spor oko obavještajnih podataka. Zgraža se zbog »pokušaja da se blati predsjednika Sjedinjenih Država«. Lavina Watergate skandala - podsjetimo još jednom - pokrenula se u izbornoj kampanji.

Tomislav Butorac

FBI istražuje dokumente o uranu i Iraku

WASHINGTON, 20. srpnja - Američki FBI istražuje podrijetlo krivotvorenih dokumenta koji su ukazivali da Irak želi doći do urana u Africi, a mogući krivotvoritelj je i jedna iračka oporbena skupina, piše u subotu The Washington Times.

Ti dokumenti, koje je prvo dobila talijanska obavještajna služba, zavarali su CIA-u i druge američke obavještajne službe tako da su povjerovali da Saddam Hussein nastoji kupiti uran u Nigeru kako bi obnovio svoj program nuklearnog oružja.

Na kraju su ti dokumenti uspjeli baciti mrlju na druge pouzdane obavještajne podatke o iračkim programima oružja masovnog uništavanja i potkopati vjerodostojnost američkih obavještajnih izvješća, piše list pozivajući se na neimenovane američke dužnosnike.

Jedan dužnosnik je rekao kako su dokumenti prvo bili dani Talijanima, potom novinarima, prije nego su završili u UN-ovoj Međunarodnoj organizaciji za atomsku energiju (IAEA), koja ih je odbacila kao krivotvorine.

Dužnosnici kažu da je FBI poslao agente u Italiju i u druge zemlje kako bi utvrdio podrijetlo dokumenata, a također ispituje dužnosnike CIA-e i State Departmenta.

Drugi obavještani podaci koje je dobila Velika Britanija iz drugih izvora smatraju se pouzdanim i ukazuju da je Niger pokušao prodati rudu urana vladi Saddama Husseina, navodi The Washington Times dužnosnike.

List piše da je CIA dobila od Talijana obavještajne podatke iz tih dokumenata ranije, ali da je kopije krivotvorenih dokumenata dobila tek u veljači nakon govora o stanju nacije u kojem je predsjednik Bush naveo sporni podatak da Hussein nastoji doći do urana.

Dokumenti sadrže pismo o kupovini oko 500 tona rude urana koje je navodno potpisao nigerski predsjednik Mamadou Tandja, čiji se potpis pokazao krivotvorenim, kao i jedan vojni dokument koji je potpisao bivši nigerski ministar vanjskih poslova.

Istražitelji navode da bi krivotvoritelji dokumenata mogli biti iračka oporba, kriminalci, varalice ili strana obavještajna služba. (Hina)