Indikativno je što Jelinčič svoj skup priređuje u Beogradu / Vjerojatno je procijenio da tamo ima još prilično zainteresiranih za »sukcesiju« hrvatskog mora, možda baš stoga što je iza njih nedavni neuspjeli pokušaj da do njega dođu agresijom

ZAGREB, 22. srpnja - Član parlamenta Republike Slovenije, član parlamentarne skupštine Zapadnoeuropske unije i predsjednik Slovenske nacionalne stranke Zmago Jelinčič uputio je hrvatskim akademicima Vladimiru Ibleru i Davorinu Rudolfu pismeni poziv za sudjelovanjem na - kako ju je nazvao - prvoj međunarodnoj tribini o sukcesiji Jadranskog mora i granica u unutrašnjosti nekadašnje SFRJ.

Tribina bi se, kako stoji u dopisu (kojeg sa suglasnošću akademika objavljujemo u cijelosti, vidi okvir) trebala održati u rujnu u Beogradu, a na njoj bi trebali sudjelovati predstavnici republika bivše SFRJ, zatim međunarodnih organizacija koje rade na pitanjima sukcesije, odnosno »koje imaju direktan interes kod ovog pitanja«, te druge zainteresirane zemlje od kojih je zastupnik Jelinčič imenovao Rusiju i Italiju.

U svom dopisu akademicima Ibleru i Rudolfu, predsjednik Slovenske nacionalne stranku iznosi i svoje polazište za razgovore. Ono je najzornije opisano u sljedećoj rečenici: »Fakat je, da je Hrvatska dobila celo Jadransko more, koje nikad nije bilo njezino nego od SFRJ«. Jelinčič je »zabrinut« i zbog drugih pitanja, poput Piranskog zaljeva, Neuma ili Prevlake. »Cilj je Međunarodne tribine o sukcesiji jadranskog mora i granica u unutrašnjosti nekadašnje SFRJ sa pravnog i historijskog stava osvetliti sva pitanja i tako pomoči ka brzom i zadovoljavajućem rješavanjem problema«, pojašnjava se u dopisu.

Mnogi u Hrvatskoj Zmagu Jelinčiča ne doživljavaju kao ozbiljnog, a onda ni opasnog političara, iako svoj politički habitus uglavnom izvodi zastupanjem ekstremnih stajališta prema Hrvatskoj, kojima su osnova teritorijalne pretenzije prema našoj zemlji (prema Jelinčiču bi slovensko-hrvatska granica u Istri trebala biti na rijeci Mirni). Međutim, činjenica je da njegova stranka u slovenskom parlamentu ima svoj zastupnički klub i da on redovito dobiva potporu određenog dijela slovenskog biračkog tijela.

Nadalje, isto je tako činjenica da se dio političkih stajališta koje zastupa Jelinčič svako malo može čuti i u drugim slovenskim znanstvenim i političkim krugovima. Tako se u Sloveniji već udomaćila teza da je ta država navodno izgubila dio svog kopnenog i morskog teritorija pri razgraničenju bivše SFRJ i Italije te bi »bio red« da joj sada Hrvatska da nekakvu teritorijalnu kompenzaciju ustupanjem dijela kopna i mora uz Piranski zaljev.

Osim toga, da Jelinčič nije samo ekstremistički usamljenik u vezi sa »sukcesijom« hrvatskog mora, svojedobno smo bili svjedoci i u Hrvatskom saboru. Početkom prosinca 2001., za službenog posjeta, slovenski je ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel izazvao diplomatski incident na sjednici vanjskopolitičkog Odbora. Naime, na zaključak saborskih zastupnika da granicu na moru između dviju država treba rješavati u skladu s međunarodnim konvencijama i da ne treba isključivati ni međunarodnu arbitražu, Rupel je rekao da je tu riječ o »bivšem jugoslavenskom moru, a ne moru dviju država«, te da se sad »oni dogovaraju«.

Indikativno je i što Jelinčič svoj skup priređuje u Beogradu. Vjerojatno je procijenio da tamo ima još prilično zainteresiranih za »sukcesiju« hrvatskog mora, možda baš stoga što je iza njih nedavni neuspjeli pokušaj da do njega dođu agresijom. S obzirom na očekivanu atmosferu, ne treba dvojiti da se mogući sudionici jednog takvog druženja neće odveć opterećivati međunarodnim pravom ili zaključcima Badinterove komisije.

Poštovani!

Jer su nacionalni interesi Slovenije, a i nekih drugih država nastalih na području bivše Jugoslavije, uskračeni i poništavani, u mjesecu septembru u Beogradu Poslanička grupa Slovenske nacionalne stranke organizira prvu međunarodnu tribinu o sukcesiji Jadranskog mora i granica u unutrašnjosti nekadašnje SFRJ. Pošto znam za vaš višegodišnji rad na području, vrlo bliskom temama, koje će biti diskutirane i prezentirane na tribini, odlučio sam da vas kontaktiram tome u vezi.

U nekadašnjoj SFRJ je poslije raspada ostalo puno nerešenih problema oko granica. Dok su u vrijeme SFRJ unutrašnje granice bile prije svega administrativnog značaja, je poslije raspada na pojedine zemlje ovo pitanje postalo puno značajnije. Ostalo je puno otvorenih pitanja, sa kojima se sve nekadašnje republike susreču u svakodnevnim međusobnim odnosima. Fakat je, da je Hrvatska dobila celo Jadransko more, koje nikad nije bilo njezino, nego od SFRJ. A i bilateralna pitanja, kao što je Piranski zalijev, Neum i Prevlaka u velikoj mjeri nisu rešena. Neka od tih, kao što je Prevlaka, počela su da se rešavaju. Koliko je to zadovoljivo i za koga, to je več drugo pitanje.

Saučesniki na tribini će biti stručnjaci sa pravnog i historijskog područja, koji rade na pitanju sukcesije. Sa obzirom na temu saučesnici će biti iz tri grupe: 1. republike nekadašnje SFRJ; 2. međunarodne organizacije, koje rade na pitanjima sukcesije odnosno imajo direktan interes kod ovog pitanja; 3. druge zainteresirane zemlje (Rusija, koja se sa sličnim problemima kao što je Jadransko more susreče na Kaspijskom moru; Italija, koja ima zbog blizine interes za rješavanje graničnih pitanja).

Pošto je pitanje granica prije svega političko, a naravno i medijsko eksploatirano pitanje, pozvani će biti i mediji, zainteresirana i stručna javnost, politički predstavnici zemalja saučesnika, Zapadnoeuropske unije i Europske unije i diplomati, koji rade u sadašnjim republikama nekadašnje SFRJ.

Do tada, pozdravljam vas sa puno poštovanja,