ZAGREB - Ukupni hrvatski inozemni dug na kraju prvog ovogodišnjeg polugodišta, po najnovijim je privremenim podacima Hrvatske narodne banke, iznosio gotovo 18,6 milijardi američkih dolara, što je za blizu 3,2 milijarde dolara više nego na kraju prošle godine. Na takvo su povećanje vanjskog duga s više od jednom trećinom utjecale međuvalutne promjene, dok je zaduženje realno povećano za dvije milijarde dolara, a najveći prirast duga imale su država i banke.

Prema preliminarnim podacima hrvatske središnje banke, stanje ukupnog inozemnog duga Republike Hrvatske na kraju prvog ovogodišnjeg polugodišta iznosilo je 18.599 milijuna dolara. Nominalni iznos zaduženja na kraju lipnja manji je nego što je bio na kraju svibnja (kada je iznosio 18.995 milijuna USD), uglavnom zahvaljujući činjenici da je u međuvremenu došlo do jačanja dolara u odnosu na druge valute u kojima je značajan dio hrvatskog vanjskog duga (uglavnom euro, u manjoj mjeri jen), napominju iz središnje banke.

U apsolutnom iznosu najveći prirast duga imala je država (što uključuje organe uprave na državnoj i lokalnoj razini, republičke fondove i HBOR), čije je zaduženje u prvoj polovici godine povećano nominalno za 1010 milijuna dolara. Od toga 356,2 milijuna dolara čine međuvalutne promjene, a 654,2 milijuna dolara predstavlja i stvarno povećani dug. To znači nominalni porast duga države za 15,9 posto i realni za 10,3 posto.

Država se na inozemnim financijskim tržištima zadužila izdanjem euroobveznica u vrijednosti od 500 milijuna eura u veljači, te u lipnju plasmanom samuraj obveznica u vrijednosti od 25 milijardi jena (oko 200 milijuna eura). S takvim povećanjem, ukupno zaduženje države krajem lipnja iznosilo je nominalno 7371 milijun dolara. Treba napomenuti da se udio države u ukupnom dugu ipak smanjuje. Primjerice krajem prošle godine taj je udio iznosio 41,4 posto, a na kraju lipnja ove godine 39,6 posto.

Prema podacima kojima raspolaže HNB, na banke su krajem lipnja otpadala 5002 milijuna dolara inozemnog zaduženja. Taj je iznos zaduženja banaka veći za 993 milijuna dolara ili za 24,8 posto nego na kraju prošle godine, no kad se isključi učinak međuvalutnih promjena, proizlazi da je šestomjesečni prirast vanjskog duga banaka stvarno iznosio 629 milijuna dolara ili 15,7 posto. Udio banaka u ukupnom inozemnom dugu RH krajem lipnja iznosi 26,9 posto, prema 26,1 posto krajem 2002.

Na ostale domaće sektore - među kojima ključnu stavku čine leasing poduzeća u vlasništvu banaka - otpada 4717 milijuna dolara inozemnog duga (ili 25,3 posto). To je za 783,7 milijuna dolara ili 19,9 posto više nego na kraju prosinca prošle godine, a da nije bilo međuvalutarnih promjena, porast bi iznosio 480 milijuna dolara ili 12,2 posto. Ostalih 8,1 posto vanjskog duga ili 1,5 milijardi USD odnosi se na izravna ulaganja.(H)

Analitičari ocjenjuju da bi dugoročniji trend povećavanja vanjskog duga dugoročno teško mogao ostati bez negativnih implikacija. Za usporedbu porasta vanjskog duga u prvoj polovici ove godine, u čitavoj 2002. ukupni je hrvatski vanjski dug povećan za četiri milijarde dolara, u čemu je oko trećina utjecaj tečajnih razlika, odnosno slabljenja dolara u odnosu na euro. Oko 70 posto duga nominirano je u eurima, a dug se izražava u dolarima, pa se sa slabljenjem dolara povećava iznos duga izražen u američkoj valuti. Udio inozemnog duga u BDP-u na kraju 2002. bio je već visokih 68,4 posto.