Vjesnik: 04. i 05. 08. 2003.
Hoće li se i u ovoj predizbornoj kampanji potrošiti više od šezdeset milijuna kuna
Stručnjaci kažu da je za promidžbu potrebno najmanje milijun, a za onu veću i do pet milijuna kuna / Vladajući SDP, koliko je za sada poznato, namjerava potrošiti između četiri i pet milijuna kuna za predizbornu kampanju, HDZ između dva i tri milijuna kuna, a HSS oko četiri milijuna / HSLS će izdvojiti dva milijuna, a HSP milijun kuna / Velik dio novca bit će iz proračuna, no stranke računaju
i na sponzore koji uplaćuju novac na njihove računeZAGREB, 3. kolovoza - Predizborna kampanja, koja bi za dva mjeseca trebala službeno započeti, otvara i pitanja kako se financiraju stranke te koliko namjeravaju potrošiti na promidžbu.
Prema nekim procjenama, ovogodišnja predizborna promidžba mogla bi biti u razmjerima one provedene uoči parlamentarnih izbora 2000. kad je potrošeno više od 60 milijuna kuna. Izvjesno je da će sada najviše novca potrošiti najjače stranke - SDP i HDZ jer one, zahvaljujući broju zastupnika u Saboru, na svoje račune dobivaju najviše novca poreznih obveznika. Lani je za parlamentarne stranke iz proračuna izdvojeno više od 27,4 milijuna kuna, dok stranke izvan Sabora ne mogu računati na proračunski novac.
Parlamentarne stranke dobivaju novac prema sljedećem modelu: na godinu 150.000 kuna za svakog zastupnika, te još 10 posto za pojedinu zastupnicu, uz 200.000 kuna paušala. Velike stranke kao što su SDP i HDZ, koje imaju četrdesetak zastupnika, dobivaju tako oko sedam milijuna kuna na godinu.
Profitiraju stranke s tzv. ženskom kvotom, a pritom se opet govori o SDP-u koji ima 16 zastupnica, te o HDZ-u koji ih ima sedam.
Uoči izbora, zaboravlja se na uobičajenu retoriku o štednji. Vladajući SDP, koliko je za sada poznato, namjerava potrošiti između četiri i pet milijuna kuna za predizbornu kampanju. HDZ je, prema najavama, nešto skromniji - planira potrošiti između dva i tri milijuna kuna, a HSS oko četiri milijuna.
HSLS će izdvojiti dva milijuna, a HSP, prema najavama, milijun kuna. Velik dio novca bit će iz proračuna, no stranke računaju i na sponzore koji uplaćuju novac na njihove račune.
U nekim strankama, poput SDP-a i sami saborski zastupnici pridonose financiranju kampanje. Tako esdepeovci od zastupničke plaće mjesečno izdvaja
ju 800 kuna za potrebe kampanje.HDZ-ovi zastupnici, slično kao njihovi kolege u SDP-u, izdvajaju tri posto od plaće radi financiranja kampanje. Uz to, u toj stranci računaju i na prihod od članarine.
No, analitičari upozoravaju da nije problem u tome koliko će pojedina stranka potrošiti na predizbornu promidžbu, nego to što ni jedan zakon ne regulira pitanje podrijetla, prikupljanja i trošenja novca za promidžbu. Čini se da otprilike pola iznosa za promidžbu financira proračun, a druga polovica ovisi o do
nacijama, sponzorima, članarinama...Zakon koji bi regulirao to pitanje, sigurno neće biti donesen prije izbora, ističu analitičari.
No, u prijedlozima izbornih zakona koji su u proljeće kružili Saborom i koji ni jedan nije prihvaćen, postojala je i ideja da se financiranje predizborne promidžbe strogo ograniči.
SDP je predlagao da se za promidžbu ne može potrošiti više od dva milijuna eura (oko 15 milijuna kuna), s tim da se strogo nadzire trošenje novca u predizborne svrhe. HSS smatra da se smije potrošiti četiri do pet milijuna kuna. Za HSP je gornji limit pet milijuna kuna, a zagovara i prijedlog da se stranci koja prekrši zakon zabrani daljnji rad. U Izbornom zakonu koji je na snazi, navodi se da stranke mogu iznijeti u javnost samo okvirne podatke k
oliko novca namjeravaju potrošiti u predizbornoj kampanji.No, stručnjaci upozoravaju da tako uopćena formulacija ostavlja previše prostora za moguće financijske malverzacije. Iako hrvatski političari pokazuju donekle dobru volju iznijeti podatke kad je riječ o financiranju stranaka jer su gotovo sve velike stranke podnijele financijska izvješća za 2000. i 2001. godinu, mnogi ne vjeruju da će ijedna stranka predočiti u javnosti točnu bilancu predizborne promidžbe budući da zakon to ne nalaže.
U europskim zemljama, a pogotovo u Sjedinjenim Državama, zakon strogo nadzire svaki novčić uložen u predizbornu promidžbu - njegovo podrijetlo i put do računa kandidata kojeg se podupire. Propisuje se tko može biti donator stranaka ili kandidata kako, u slučaju pobjede na izborima, ne bi bilo »vraćanja dugova«, primjerice putem političkog osiguravanja kupnje jeftinog zemljišta ili poduzeća.
U Hrvatskoj je sve to, upozoravaju analitičari, još dio političke »sive zone« u kojoj se interesi miješaju s biznisom.
Javnost nikad nije doznala tko su stranački sponzori i koliko oni uplaćuju strankama. Jedino je poznato da limita za sponzorsku uplatu - nema.
Nakon prošlih izbora, iz SDP-a se moglo čuti da je ta stranka imala gotovo tisuću donatora, ali iznosi njihovih donacija nisu bili viši od 5000 eura.
Financijski stručnjaci u političkim strankama tvrde kako je milijun kuna najniži mogući iznos s kojim se može krenuti u predizbornu promidžbu, a za onu ozbiljniju potrebno je između četiri i pet milijuna kuna. Najviše se troši n
a televizijske spotove i jumbo plakate, te na estradne zvijezde koje zabavljaju publiku na predizbornim skupovima.Dada Zečić