»U se, na se i poda se«, tako se ukratko mogu prokomentirati rezultati istraživanja o tome koja su područja života važna za njihovo zadovoljstvo i blagostanje koje je centar GfK u travnju proveo među punoljetnim građanima Hrvatske. Naime, iako u 99 posto slučajeva obitelj dijeli prvo mjesto na toj ljestvici s prihodima, čini se da većina razmišlja samo o onoj razini prihoda koja je dostatna da podmiri osnovne životne potrebe obitelji, bez velikih ambicija.

U zemlji u kojoj ima oko 20 posto nezaposlenih, prema službenim statistikama, odnosno 14 posto nezaposlenih, prema kriterijima međunarodne organizacije rada, posao je tek šesti na ljestvici onog što nas čini zadovoljnima (važnost mu pridaje 89 posto ispitanika), a uspješna bi poslovna karijera usrećila samo 70 posto ispitanika. Više od toga sretnima nas čini zdravlje (98 posto), od ulaganja u karijeru radije bismo i ljubili (95 posto ispitanika visoko kotira ljubav i osjećajnost) te imali dovoljno slobodnog vremena za svoja zadovoljstva (92 posto ispitanih), među kojima je i religioznost (72 posto). Ništa novo, odnosno ništa što bi nas moglo iznenaditi s obzirom na našu tradiciju, nedavnu povijest. Ratovi nas u pravilu okreću tradicionalnim vrijednostima i stvaraju potrebu za posebnom bliskošću s ljudima oko nas, jednako kao i kriza morala ili velike promjene u društvenim odnosima. S tog aspekta, istraživanje gotovo i nije bilo potrebno.

S obzirom na poruku koja se može iščitati na marginama tih rezultata, mnogo bi pametnije bilo da su se kao njegovi naručitelji ciljano pojavili političari ili vlasnici dnevnih novina, koji pokušavaju utjecati na javno mnijenje. Dakle, oni koji se često isprazno prepucavaju ne bi li osvojili naše glasove i zadržali fotelje na još četiri godine te oni koji tome (pre)često pridaju (pre)važnost. Politički odnosi utječu na zadovoljstvo oko 40 posto ispitanih (čini se samo na one koji se politikom aktivnije bave i mogu od toga očekivati korist), lokalnu politiku prati 37 posto anketiranih, a vanjsku samo 32 posto. Mnogo više pozornosti pridajemo socijalnim i gospodarskim temama (61 i 54 posto ispitanika), što upućuje na zaključak s početka priče. To znači da smo siti onih koji samo s visine upiru prstom u močvaru ili onih koji u svojim knjigama prešućuju vlastitu, a otkrivaju tuđu političku prošlost.