Vjesnik: 07. 08. 2003.

MMF Hrvatsku upozorava na neodrživi porast vanjskog duga

Izvršni odbor MMF-a hrvatskoj Vladi sugerira da više pažnje posveti restrukturiranju javnih poduzeća i privatizaciji / Fond konstatira kako su reforme u posljednje vrijeme u Hrvatskoj ubrzane, te predlaže Vladi da se ubuduće zadužuje na domaćem tržištu kapitala

ZAGREB, 6. kolovoza - Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda završio je prvi pregled 14-mjesečnog stand-by aranžmana s Hrvatskom u vrijednosti od oko 147 milijuna dolara, zaključivši da bi Hrvatska trebala što prije uspostaviti ravnotežu vanjskog duga te vanjskotrgovinske bilance.

MMF konstatira kako su reforme u Hrvatskoj ubrzane, osobito nakon donošenja novih zakonskih tekstova o stečaju, radu, proračunu, poduzećima i tržišnom natjecanju. Vlada bi sada svoje aktivnosti trebala usmjeriti na restrukturiranje javnih poduzeća i privatizaciju, kao i na provođenje aktivnosti koje će poduprijeti hrvatsku kandidaturu za članstvo u Europskoj uniji.

Agustin Carstens, zamjenik direktora Izvršnog odbora MMF-a izjavio je da je Hrvatska napravila veliki korak prema snažnom gospodarskom rastu i postizanju cjenovne stabilnosti, ojačavši pritom svoje devizne pričuve. Rezultat je to, naglašava Carstens, višegodišnjih napora u fiskalnoj konsolidaciji i ograničenog napretka u strukturalnim reformama.

MMF upozorava na brzi rast zaduženosti privatnog sektora, koji je pridonio rastu uvoza i pogoršanju vanjskotrgovinske bilance.

Privatizacijski prihodi, viši od očekivanih, i stroža primjena novih kriterija za izdavanje državnih jamstava trebali bi pridonijeti stabiliziranju ili čak smanjenju razine javnog duga.

Carstens naglašava da je postignut i napredak kod omjera javnog duga u odnosu na bruto domaći proizvod, te ističe potrebu daljnje fiskalne prilagodbe i nakon ove godine, u kojoj se inače očekuje da će deficit opće države pasti na 4,6 posto BDP-a.

MMF pozdravlja odlučnost hrvatske Vlade da se odupre pritiscima i povećanim zahtjevima za potrošnjom uoči izbora. MMF, međutim, predlaže Vladi da se prilikom budućeg zaduživanja orijentira što je više moguće na domaće tržište kapitala, kako bi se ono razvilo, te kako bi se ublažili pritisci za jačanjem kune i neutralizirala povećana likvidnost.

Carstens, nadalje, ističe da »hrvatske monetarne vlasti ostvaruju određeni uspjeh u usporavanju kreditnog rasta administrativnim mjerama«.

»Kako te mjere negativno utječu na konkurentnost i potiču manipulaciju poslovnih izvještaja, pozdravljamo odluku vlasti da ih od početka 2004. godine zamijene selektivnijim mjerama. U međuvremenu, vlasti će pažljivo pratiti razvoj tekućeg računa države i ako bude potrebno osnažiti mjere tradicionalnom restriktivnom monetarnom politikom«, kazao je zamjenik direktora Izvršnog odbora MMF-a.

MMF zaključuje kako je tečaj kune na općeprihvatljivoj razini.

Darko Markušić