Vjesnik: 13. 08. 2003.

Otkud Sloveniji »teritorijalni kontakt s otvorenim morem«

Dok iz Ljubljane tvrde da EU ne preporuča proglašenje isključivog gospodarskog pojasa na Sredozemlju, povjerenik Europske unije za poljoprivredu i ribarstvo Fischler je, prema tvrdnjama iz HSS-a, tijekom razgovora s ministrom Pankretićem prije šest mjeseci, kazao da EU »preporučuje proglašenje gospodarskog pojasa« u Sredozemlju

ZAGREB, 12. kolovoza - Dosadašnja rasprava o proglašenju gospodarskog pojasa u hrvatskom dijelu Jadranskog mora pokazala je da u vladajućoj koaliciji ne postoji jedinstveno stajalište o tom pitanju. Dok Hrvatska seljačka stranka zagovara što brže proglašenje isključivog gospodarskog pojasa predsjednik Vlade Ivica Račan, kako se čini, ne žuri s tim, a uzima u obzir i proglašenje ribolovne zone kao eventualne alternative proglašenju gospodarskog pojasa.

U priču su se uključili i Slovenci notom ministarstva vanjskih poslova, iz koje je očito da će na sve moguće načine pokušati spriječiti Hrvatsku u nakani proglašenja gospodarskog pojasa. U toj noti, naime, stoji i tvrdnja da i Slovenija »ima teritorijalni kontakt s otvorenim morem, a time i pravo na isključivi gospodarski pojas«.

To, pak, znači da Rupelovo ministarstvo parafirani pa odbačeni sporazum o granici i dalje pokušava predstaviti kao gotovu činjenicu. U tom sporazumu je, naime, bio i onaj famozni koridor koji je Slovenija tražila kako bi slovensko teritorijalno more imalo kontakt s otvorenim morem. Međutim, kako sporazum nije ni potpisan niti ratificiran, jasno je da ni ne vrijedi, pa su tvrdnje da i Slovenija ima »teritorijalni kontakt s otvorenim morem« zapravo politička provokacija. Slovenski političari također tvrde da Hrvatska ne može proglasiti isključivi gospodarski pojas dok se ne utvrdi granična crta između dviju država.

Suprotno slovenskim postupcima, iz Italije zasad nema službenih reakcija, kao ni iz Bruxellesa. Dok iz Ljubljane tvrde da EU ne preporuča proglašenje isključivog gospodarskog pojasa na Sredozemlju, povjerenik Europske unije za poljoprivredu i ribarstvo Franz Fischler je, prema tvrdnjama iz HSS-a, tijekom razgovora s ministrom Pankretićem prije šest mjeseci kazao da EU »preporučuje proglašenje gospodarskog pojasa«.

U istom se priopćenju također kaže da Europska komisija »potiče članice u Sredozemlju da proglase gospodarski pojas kako bi se povećao prostor u kojemu će brodovi zemalja Europske unije imati isključivo pravo ribolova uz istodobno isključenje ribara trećih zemalja«. Osnovni cilj proglašenja gospodarskog pojasa je zaštita ribljeg fonda, ekološka zaštita Jadrana te uspostava kontrole i sigurnosti na moru. Sam čin proglašenja isključivog gospodarskog pojasa »tretira se kao isključivo suvereno pravo svake države«.

Što je isključivi gospodarski pojas, što država koja ga proglašava njime dobiva, a što druge eventualno gube, stoji u Konvenciji UN-a o pravu mora iz 1982. Zbog važnosti donosimo veći dio članka 56. te konvencije koji govori o »pravu, jurisdikciji i dužnostima obalne države u isključivom gospodarskom pojasu«.

U tom području obala država ima: »a) suverena prava radi istraživanja i iskorištavanja, očuvanja i gospodarenja živim i neživim prirodnim bogatstvima voda nad morskim dnom i onih morskog dna i njegova podzemlja, te glede drugih djelatnosti radi gospodarskog istraživanja i iskorištavanja pojasa, kao što je proizvodnja energije, korištenje vode, struja i vjetrova; b) jurisdikciju, u skladu s relevantnim odredbama Konvencije glede podizanja i uporabe umjetnih otoka, uređaja i naprava, znanstvenog istraživanja mora, zaštite i očuvanja morskog okoliša«.

U tom je članku i točka prema kojoj obalna država u ostvarivanju svojih prava i ispunjavanju svojih dužnosti u isključivom gospodarskom pojasu »dolično poštuje prava i dužnosti drugih država i postupa na način koji je u skladu s odredbama Konvencije«. U Konvenciji su dalje navedene prava i obveze obalne države, ali i prava neobalnih država, kao i prava država u nepovoljnom geografskom položaju (kako sebe vidi Slovenija).

Gospodarski pojas se, prema Konvenciji, može protezati najviše 200 morskih milja od »polaznih crta od kojih se mjeri širina teritorijalnog mora«. S obzirom na širinu Jadrana, ako bi Hrvatska proglasila svoj isključivi gospodarski pojas, granica bi išla crtom epikontinentalnog pojasa prema sporazumu bivše SFRJ i Italije iz 1968. godine.

Marko Barišić