Novi list: 19. 08. 2003.

MMF PORUČUJE HRVATSKIM VLASTIMA DA JE SMANJENJE INOZEMNE NERAVNOTEŽE PRIORITET

»Višak« novca od prodaje Ine za otplatu duga

HNB-ovi podaci o neto kreditima banaka državi i dalje nisu u skladu s podacima o financiranju države koje objavlje Ministarstvo financija, ističe se u dokumentima MMF-a

ZAGREB – Dokumenti o prvom preispitivanju stand-by aranžmana napokon su riješili dvojbu što će Ministarstvo financija učiniti s dijelom novca dobivenim od privatizacije Ine, a koji prelaze proračunske planove. »Višak« dolara Ministarstvo je, naime, u cijelosti odlučilo utrošiti na stabiliziranje javnog duga pa će ta 143 milijuna dolara pokriti dugove koji državi na naplatu dolaze iduće godine, stoji u dokumentima objavljenim na internet stranicama HNB-a.

Taj potez Vlade MMF je pohvalio, vjerojatno iz razloga, jer stabiliziranje udjela javnog duga u BDP-u, kao i općenito smanjenje inozemne neravnoteže, što se ponajviše ogleda u povećanom deficitu tekućeg računa platne bilance, u nalazima MMF-a navode kao najveći rizici i najhitniji prioritet hrvatskih vlasti. Zbog toga će se, poručuju iz MMF-a, prilikom rujanskog posjeta Misije Hrvatskoj najveći naglasak staviti upravo na prilagodbu deficita tekućeg računa odnosno na mogućnosti njegovog smanjenja.

Rizici i supervizija

Kada je riječ o ulozi Vlade u rješavanju te situacije, iz MMF-a podsjećaju da je za uspješno stabiliziranje udjela javnog duga najbitnije pridržavati se plana izdavanja državnih jamstava, kako se njihova ukupna razina ne bi povećavala. A to znači i pridržavanje strožijih kriterija za izdavanje jamstava »kako bi se osiguralo da izdavanje jamstava privatnom brodogradilištvu ostane iznimka«, upozoravaju iz MMF-a.

Očekivanja su daleko veća od Hrvatske narodne banke i njezine sposobnosti da ograniči kreditnu ekspanziju i preokrene negativne trendove u platnoj bilanci. MMF, vidljivo je iz dokumenata, nije osobito zadovoljan važećim administrativnim mjerama, jer smatra da bi one mogle nepovoljno utjecati na konkurentnost države. No, HNB je unatoč tim različitim pogledima, ostala ustrajna u namjeri da zadrži te mjere »kako bi zadržala svoj kredibilitet i reputaciju neposustajanja pred izvanjskim pritiscima« navodi se u dokumentima MMF-a.

MMF, pak, upozorava da se osim ograničavanja rasta plasmana veća pozornost treba posvetiti upravljanjima rizicima i superviziji, jer je zabilježen rast manje kvalitetnih plasmana. Dodatan rizik su po mišljenju te institucije i prebacivanje dijela kreditnog rizika stanovništva na osiguravajuća društva. No, HNB je izrazio namjeru da će od banaka zatražiti da ju izvještavaju o deviznoj izloženosti svojih najvećih klijenata.

Kašnjenje podataka

I dok je HNB već najavio nove korake u ograničavanju kreditiranja smanjenja rizika banaka, valja vidjeti hoće li se do dolaska misije MMF-a ponešto promijeniti u različitim načinima iskazivanja duga.

»HNB-ovi podaci o neto kreditima banaka državi i dalje nisu u skladu s podacima o financiranju države koje objavlje Ministarstvo financija«, ističe se u dokumentima MMF-a uz objašnjenje da je Hrvatska banka za obnovu i razvoj uključena u statistike HNB-a, ali nije uključena u podatke koje objavlje Ministarstvo financija. No to nije jedini primjećen nedostatak u izvještavanju o statističkim pokazateljima, jer uz nedostatke oko iskazivanja javnog duga, već se navodi i primjer kašnjenja podataka o zaduženosti jedinica lokalne uprave, ali i o podaci o dospjelim neneplaćenim obvezama.

M. KLANAC