Novi list: 21. 08. 2003.

Mesićev potpis na izbore

Piše: Jelena Lovrić

Neka im bude, raspisat ću izbore već najesen – objavio je jučer, u intervjuu jednom dnevniku, predsjednik Republike Stipe Mesić. Šef države i dalje proljeće smatra boljim terminom, ali ni vlast ni opozicija više ne žele čekati, pa, kaže, neka im bude. Ako se zaista i ostane kod te zamisli, što nije sigurno, to bi značilo da je Hrvatska praktično već u tijesnom predizborju.

S čime Račanova koalicija ide u trku za još jedan mandat? Premijer jučer reče da će Vlada do izbora ostvariti sve što je svojim programom zacrtala. Naravno, svatko svoga konja hvali, ali četverogodišnji saldo aktualne vlasti nikako nije jednoznačan.

Trenutno njen je glavni argument – Europa. To će biti zastava njene izborne kampanje. Iako odgovor na zahtjev za prijem u članstvo Europske unije do izbora nikako neće stići, objektivno vlast Hrvatsku ipak vodi u tom smjeru. Istina, nepotrebno i neoprostivo sporo, s velikim gubitkom vremena u prve dvije godine, pa čak ni u ovom trenutku posljednje šanse ne sasvim rezolutno. Dok ne riješi slučaj Gotovina, ništa od hrvatske kandidature. Možda je to jedan od razloga zbog kojeg se žuri u izbore. Istječe vrijeme u kojem se taj problem mora rasplesti, misli li Hrvatska na proljeće dobiti pozitivan odgovor Bruxellesa. A taj će se problem lakše rješavati u postizbornom vremenu, nego u jeku izborne kampanje.

Iako većina građana nema dojam da živi bolje nego u trenutku uspostave trećesiječanjske vlasti, čini se da je Hrvatska ipak zakoračila prema ekonomskom oporavku. Veliki je izborni adut trebala biti izgradnja auto-cesta, ali taj je zaista veliki uspjeh u međuvremenu zasjenjen evidentnom nesposobnošću vlasti da organizira efikasnu zaštitu od ljetnih požara. Pozitivan dojam kvare i podaci o dramatičnom porastu inozemnog duga, koji se poravnao s onim što ga je pred svoj raspad imala cijela bivša Jugoslavija. Isti je slučaj i s nezaposlenošću. Najnoviji podaci kazuju da su tvrdnje o dramatičnom preokretu na burzama tek Račanova Potemkinova sela. Broj se nezaposlenih, istina, smanjuje, ali broj zaposlenih ne raste istom brzinom. Prema Državnom zavodu za statistiku, u lipnju je, u odnosu na isti lanjski period, armija na burzama smanjena za 65 tisuća duša. Istodobno, broj je zaposlenih povećan za 20 tisuća. Dakle, više nego dvije trećine tek su izbrisane s evidencije.

Aktualna vlast nije ispunila neke od glavnih predizbornih obećanja. Riječ je prije svega o onom »bolji život svima«, otvaranju novih radnih mjesta, reviziji pretvorbe, sankcioniranju kriminala, izgradnji Hrvatske kao zajednice zasnovane na društvenoj pravednosti i socijalnoj solidarnosti. Račan običava tvrditi da su neka odustajanja bila nužan danak uspostavljanju političke stabilnosti. Zna čak reći da je svojom politikom spasio Hrvatsku od prolijevanja krvi i građanskog rata. Istina je da Hrvatska danas, u usporedbi s prve dvije godine nove vlasti, djeluje mnogo smirenije. Više nema masovki ni desničarskih poziva na ulični prevrat. Ali veliko je pitanje koliko su tome pomogli Račanovi kompromisi s desnilom, a koliko Sanaderovo transformiranje HDZ-a u stranku koja više ne podupire pučističke snage i metode. Može se, naravno, dvojiti o HDZ-ovoj iskrenosti, pogotovo s obzirom na stanje duha u stranci i njenom biračkom tijelu. Vlast je u tom pogledu imala mnogo bolju situaciju – dobila je mandat za promjene. Svojim će biračima morati objasniti zašto ga je preformulirala. Morat će ih uvjeriti da ih nije namjerno varala.