Vjesnik: 28. 08. 2003.
Samo Bugarska ima veći udio vanjskog duga u BDP-u od Hrvatske
Hrvatski vanjski dug još krajem svibnja ove godine iznosio je 18,995 milijardi dolara, što je 3,7 milijardi dolara ili 24,3 posto više nego krajem prošle godine. On je u lipnju smanjen na 18,56 milijardi dolara. Međutim, vanjski dug neosporno raste od kraja prošle godine.
Kakvo je stanje u drugim zemljama u regiji?
Analitičari Raiffeisen banke navode kako su u proteklih nekoliko godina Rumunjska, Slovenija, Bugarska i Slovačka imale u nominalnim iznosima manji vanjski dug od Hrvatske. Slovenija i Bugarska posljednih godina imaju manji bruto domaći proizvod od Hrvatske, slovački je BDP neznatno veći, a rumunjski dvostruko veći od hrvatskog.
Da bi se dobila jasnija slika opterećenja vanjskog duga za gospodarstvo važniji je uvid u pokazatelje vanjske zaduženosti. Jedan od najvažnijih pokazatelja stanja vanjskog duga je udio vanjskog duga u BDP-u, koji pokazuje koliko opterećenje predstavlja dug za ekonomsku aktivnost u određenoj godini. Obično odnos do 30 posto, napominju analitičari RBA, ukazuje na nisku razinu tog pokazatelja, dok udio iznad 60 posto
ukazuje na visoku razinu.U toj drugoj skupini nalazi se Hrvatska, jer je vanjski dug krajem 2002. premašio 68 posto BDP-a. Jedino Bugarska ima pokazatelj veći od 70 posto, ali za razliku od Hrvatske bugarski vanjski dug stagnira.
Rumunjska je krajem prošle godine imala udio vanjskog duga od 28,6 posto BDP-a. Tendenciju rasta udjela vanjskog duga u BDP-u pokazuju Mađarska, Slovenija i Poljska, ali najviši porast prošle godine bilježi Hrvatska. Spomenute tri države imaju veći kreditni rejting od Hrvatske, što im omogućuje i povoljniji pristup stranim tržištima.
S obzirom na tendenciju porasta hrvatskog vanjskog duga i na nepovoljne tendencije nekih pokazatelja, može se zaključiti da Hrvatska u odnosu na zemlje srednje i istočne Europe ima uglavnom nepovoljnije pokazatelje stanja vanjskog duga. To znači, zaključuju analitičari RBA, da inozemni dug treba biti predmet pojačane pažnje. Na to upozorava i Hrvatska narodna banka, čije najnovije mjere idu u pravcu smanjenja deficita na tekućem računu platne bilance, što bi trebalo utjecati i na kretanje vanjskog duga. Uz nastavak rasta BDP-a, analitičari RBA, očekuju da će se udio inozemnog duga u BDP-u u narednom razdoblju smanjivati.