Vjesnik: 01. 09. 2003.

Sad još traže i ispriku

MARKO BARIŠIĆ

Najnovije izjave slovenskog predsjednika Drnovšeka i ministra vanjskih poslova Rupela u vezi s hrvatskom nakanom da proglasi gospodarski pojas u svom dijelu Jadranskog mora, svakako ne daju prilog razumnom i, u međunarodnim odnosima, uobičajenom načinu rješavanja tog pitanja.

Drnovšek je u Ohridu gotovo optužio Hrvatsku da dosad poduzetim potezima u vezi s proglašenjem svoga gospodarskog pojasa pokušava »jednostrano isključiti Sloveniju« iz tog pitanja te da nastoji, kako je rekao, na taj način i »prejudicirati« pitanje granice između dviju država. Međutim, nije ostao samo na tome, nego je hrvatskoj vlasti predbacio i da je aktualizirala to pitanje navodno samo zbog predizbornih potreba.

Rupel je, po običaju, otišao puno dalje, te je u Ljubljani kazao da od Hrvatske očekuje ispriku nastojeći, valjda, takvim rogobatnim izjavama u slovenskoj javnosti skrenuti pozornost sa svog (barem zasad) neuspješnog i zapravo skandaloznog pokušaja da Beograd pridobije na slovensko-srpski pakt protiv Hrvatske. Tako, na kraju, nakon višetjednih medijskih napada, prijedloga o cestovnim blokadama, prisvajanja hrvatskog teritorija (zahtjevima prema Istri, ali i tvrdnjama o slovenskom teritorijalnom kontaktu s otvorenim morem), nuđenja protuhrvatskog saveza najprije Italiji (Jelinčič), a potom i Srbiji (Rupel), najviši slovenski dužnosnici sada traže od hrvatskih najprije odgodu cijelog tog postupka, a potom i ispriku jer su se, eto, drznuli, bez prethodne suglasnosti iz Dežele, pokrenuti proces proglašavanja gospodarskog pojasa.

Kada se ima u vidu Memorandum slovenskog parlamenta iz 1993. (kojim se traži cijeli Piranski zaljev te izlaz na otvoreno more) te već usavršena metoda nerješavanja međusobnih problema u kojima je hrvatska strana oštećena (Ljubljanska banka, Nuklearna elektrana Krško, Sveta Gera...), onda ni ove najnovije izjave nisu neko posebno iznenađenje.

Više su pokazatelj dosljednosti slovenske politike prema Hrvatskoj. Drnovšekove optužbe o »isključenosti« Slovenije ili o »prejudiciranju« granice ako Hrvatska proglasi svoj gospodarski pojas, posljedica su ili njegova nepoznavanja problema ili, što je vjerojatnije, njegove političke taktike o namjernom nerješavanju tih pitanja dok Slovenija ne uđe u EU, a poslije će valjda sve biti lakše. U istom kontekstu je i njegova tvrdnja o gospodarskom pojasu kao predizbornoj temi u Hrvatskoj.