Razumljivo, drukčijem ishodu nada se Norčeva strana ističući kako misle da optužbe neće biti jer Haag nema dokaza. Ipak se i iz odvjetničkih izjava razabire profesionalan oprez

RIJEKA – Nakon trodnevnog ispitivanja umirovljenog generala Miraka Norca, ljudi koji prate slučaj i poznaju pravosudne kriterije, procjenjuju da postoji više šansi da Carla del Ponte optuži Norca nego da odustane od njegova kaznenog progona! Vjeruju da su otpale optužbe za Oluju, ali su ostale one za Medački džep.

Dosad su za Medački džep optuženi Rahim Ademi i Janko Bobetko (koji je u međuvremenu umro). U svojstvu osumnjičenog kao i Norac saslušani su: Mladen Markač, Davor Domezet Lošo, Zvonko Brajković i Krešimir Tomljenović za koje se spekulira da su u krugu osoba za koje bi se mogla podići optužnica. U tom krugu odavno je spominjan i Norac, ali on do sada nije saslušavan jer se očito čekalo da završi suđenje u Rijeci.

Dosad su istražitelji nakon saslušanja odustali samo od sumnji protiv generala Stipetića. I činjenica da se od njega odustalo nakon saslušanja, a od ostalih nije, nekakav je signal. Da bi Norac mogao biti optužen zaključuje se iz stavova i inzistiranja haških istražitelja. Podsjeća se na izrečeno na sadašnjem ispitivanju ali i u ranijim postupcima otkako je počelo međunarodno istraživanje vojno-redarstvene akcije Medački džep. Po mišljenju tih ljudi najveći dobitak Norca i njegovog barniteljskog tima je bar odustajanje Haaga od optužbi za Oluju. S druge strane, ti isti ljudi komentiraju da je fokusiranje na Medački džep samo dokaz da Haag ne želi rasipati snage i misli optužiti Norca.

Svi vjeruju da će se raditi o optuživanju za takozvanu zapovjednu odgovornost, da general nije sam zapovijedio ili sudjelovao u počinjenju nekih zločina, ali je za njih morao znati i kao zapovjednik nešto poduzeti da bi se utvrdili i kaznili krivci. Već i neke izjave obrane da je Norac nakon akcije bio ranjen, očito su bile usmjerene obrani da on nije mogao ništa poduzeti nakon akcije jer je završio na liječenju. Međutim, očito je da istražitelji pitaju zašto ništa nije ništa poduzeto nakon što se izliječio...

Iako Norac tvrdi da su njegove postrojbe bile izvan mjesta na kojima su se dogodili zločini, u krugovima istrage o Medačkom džepu spominjan je i navodni dio Norčeve postrojbe kojeg se sumnjiči da je sudjelovao u nekim zločinima nad civilnim stanovništvom i u paljenju kuća. Posebeno se podsjeća da navodno priznanje jednog (sada pokojnog) pripadnika te postrojebe na videotraci ima i Haag. Radi se o članu izviđačkog voda Johanu Tilderu koji je za jednog primirja navodno u pijanom stanju prešao na srpski teritorij, oni su ga zarobili i ispitivali a on je ispričao o zločinima njegova voda priznajući da je i sam u njima sudjelovao. Naravno, sam taj iskaz ne može biti temelj jer se radi o zarobljeniku koji je to mogao govoriti pod tko zna kakvim torturama, međutim, istražiteljima to može biti važna informacija, i ako su za to našli potvrdu u nekim drugim iskazima i dokumentima to može biti vrlo opasno.

Zna se da su Norac i njegova obrana dostavili dokumente o njegovim zapovijedima iz kojih bi trebalo biti vidljivo da je on ukazivao na vojničko ponašanje i pažnju prema civilima i njihovoj imovini. Međutim, čini se da istražitelji smatraju da ti dokumenti nisu dovoljan dokaz. Obrane u svojim izjavama dosta spominju da su postojale i druge usmene zapovijedi koje bi trebale braniti generala, međutim jasno je da za to ne postoje pisani tragovi. Branitelji pak vjerojatno inzistiraju da su to bili specifični ratni uvjeti i da se mnogo toga moralo rješavati brzim zapovijedima bez uobičejene prepiske. Međutim, pitanje je koliko će takve tvrdnje haški tužitelji usvojiti.