Vjesnik: 09. 09. 2003.
Bushov zahtjev za dodatnih 87 milijardi dolara za Irak šokirao kongresmene
Prema pisanju Washington Posta, kongresmene je navodno šokirao Bushov zahtjev za tolikim dodatnim sredstvima, koja premašuju sva očekivanja / BBC komentira iz Washingtona da je Bushov govor značio »političko kockanje« za američkog predsjednika, kojeg kod kuće u zadnje doba kritiziraju da nije uspio sastaviti ili objasniti djelotvorni poslijeratni plan za Irak
LONDON, 8. rujna (Od Vjesnikove dopisnice) - Kada je zadnji put, u svibnju ove godine, govorio Amerikancima o Iraku, George Bush im je rekao da je rat tamo dobiven. No, sve veća cijena vojnog angažmana u toj zemlji - kako u dolarima, tako i u ljudskim životima - potakla je američkog predsjednika da donekle promijeni svoju poruku. Obrativši se u nedjelju navečer ponovno naciji na istu temu, on je najavio nastavak borbe. Kazao je da kani potrošiti koliko je potrebno, da bi se »uništili protivnici«.
Američki predsjednik rekao je svome narodu da je Irak sada »glavna fronta« u globalnom ratu protiv terorizma. Pozvao je i druge zemlje da sudjeluju u tom naporu. Najavio je da će od Kongresa zatražiti 87 milijardi dolara za nastavak okupacije i obnovu Iraka, kao i Afganistana. »Protivnici slobode pružaju tamo očajnički otpor i moraju biti poraženi«, kazao je američki predsjednik, najavljujući da će za to biti potrebni i novac i žrtve.
Prema pisanju Washington Posta, kongresmene je navodno šokirao Bushov zahtjev za tolikim dodatnim sredstvima, koja premašuju sva očekivanja. Procjenjuje se da bi svota od 87 milijardi dolara povećala američki proračunski deficit za 20 posto.
Bush je zatražio i dodatnu međunarodnu pomoć u stabilizaciji Iraka, rekavši kako su Ujedinjeni narodi »odgovorni« da preuzmu širu ulogu u toj zemlji. Predsjedniku Sjedinjenih Država stalo je, naime, sve više do toga da u dugoj i skupoj iračkoj epizodi sudjeluju i druge nacije, koje bi ponijele dio financijskog tereta i dale dio vojnika.
Radi se, međutim, o značajnom zaokretu, nakon ranijih najava Amerike da se ona manje-više sama, odnosno uz manju potporu Britanije i još nekih nacija, spremna nositi s iračkim izazovom. Neočekivano jaki otpor na koji američke snage nailaze u Iraku nakon Saddamovog pada, natjerao je, međutim, Bijelu kuću na promjenu stava.
No, zemlje čiji se angažman sada očekuje, tražit će za uzvrat veći utjecaj u Iraku. Točna količina tog utjecaja bit će predmetom diskusija i zakulisne diplomatske trgovine u danima koji dolaze.
Glavno poprište pregovaranja bit će kuloari UN-a u New Yorku, gdje Vijeće sigurnosti mora razmotriti prijedlog nove američke rezolucije o Iraku. Riječ je o dokumentu koji bi otvorio vrata većem angažmanu drugih zemalja, pod mandatom UN-a. Pitanje je koliko će neke od tih zemalja, pogotovo one koje su ranije bile skeptične prema vojnoj intervenciji, sada hrliti u takav angažman, te kakvu će gospodarsku i političku cijenu za to zatražiti.
Neke od država, poput Francuske, Njemačke i Rusije, koje su ranije najviše kritizirale vojnu intervenciju, već su se kritično izrazile i o novom prijedlogu američke rezolucije. Državni tajnik SAD-a, Colin Powell, ovih je dana, međutim, najavio da Amerika kani pažljivo saslušati tuđe primjedbe - signalizirajući time spremnost za određene kompromise. Koliko će daleko oni ići, pokazat će vrijeme.
BBC komentira iz Washingtona da je Bushov govor značio »političko kockanje« za američkog predsjednika, kojeg kod kuće u zadnje doba kritiziraju da nije uspio sastaviti ili objasniti djelotvorni poslijeratni plan za Irak.
Jasna Zanić-Nardini