Vjesnik: 11. 09. 2003.

Hoće li premijer Ivica Račan tražiti ostavku Franje Tureka

Operacije u vezi s prikupljanjem dokumentacije za pomoć generalu Anti Gotovini vode Predsjednikov savjetnik Željko Bagić i šef POA-e Franjo Turek / Ante Markov izjavio da obavještajne službe kontaktiraju s Gotovinom / POA špijunirala francusko veleposlanstvo

ZAGREB, 10. rujna - Upozorenje glavne haaške tužiteljice Carle Del Ponte veleposlanicima u Hrvatskoj o radu hrvatskih obavještajnih službi dosad je najozbiljniji prigovor neke međunarodne institucije na taj segment izvršne vlasti od izbora 2000.

Zagrebački izvori bliski Uredu haaške tužiteljice upozoravaju na nekoliko »bitnih pogrešaka hrvatskih obavještajnih službi u slučaju odbjegloga generala Ante Gotovine, koje su nagnale Carlu del Ponte da se obrati veleposlanicima u Hrvatskoj«.

Kad je objavljen senzacionalni intervju odbjegloga generala u jednom hrvatskom tjedniku i kad je predsjednik Stjepan Mesić izjavio da je uvjeren u autentičnost intervjua, otkrilo se da krugovi obavještajne zajednice, bliski Predsjedniku, imaju bitnu ulogu u novoj prezentaciji slučaja Gotovina. Tako je isti medij koji je objavio intervju nastavio seriju članaka u kojima je hvalio ulogu Predsjednikova specijalnog savjetnika za nacionalnu sigurnost Željka Bagića i šefa POA-e Franje Tureka u prikupljanju dokumentacije, koja bi trebala odbaciti sumnje haaškog tužiteljstva u generalovu odgovornost opisanu u optužnici.

Krugovima bliskim haaškom tužiteljstvu bilo je jasno da na POA-ino djelovanje u slučaju Gotovina, iako je formalno riječ o Vladinoj agenciji, presudan utjecaj ima Ured predsjednika RH. Stranim diplomatima sasvim je jasno da je predsjednik Mesić inzistirao da Franjo Turek bude imenovan ravnateljem POA-e, iako su u medijima iznesene tvrdnje o njegovoj mutnoj ulozi operativca SZUP-a u Gospiću 1991. godine, u vrijeme počinjenja ratnih zločna nad gospićkim civilima, pretežno srpske nacionalnosti.

Premijer Ivica Račan je lukavo odbijao potpisati suglasnost za Turekovo imenovanje, sve dok predsjednik Mesić javno nije podržao Tureka, tvrdeći da vjeruje njegovu iskazu da u to vrijeme nije imao spoznaja o ratnim zločinima. Premijer je ostavio dojam u javnosti, ali i u međunarodnim krugovima, da je zbog nastavka suradnje s Predsjednikom gotovo primoran poštivati njegov izbor.

Zato nisu slučajne sugestije iz Del Pontinoga pisma veleposlanicima da je nekontrolirano djelovanje hrvatskih tajnih službi plod frakcijskog rata u vrhu hrvatske vlasti.

Važno je prisjetiti se da je potpredsjednik Vlade Goran Granić, zadužen za rad tajnih službi, izjavio da se general Gotivna krije u Austriji, nakon čega je došla premijerova izjava da Vlada ne raspolaže takvom informacijom. Do sada se znalo da je upravo Goran Granić usko surađivao s Predsjednikovim savjetnikom Željkom Bagićem u vezi s organizacijom obavještajno-sigurnosnog sustava, pa se njegova izjava u krugovima bliskim haaškom tužiteljstvu tumači nediplomatskim izljevom gorčine, što je Ured Predsjednika preuzeo dominantnu ulogu u slučaju Gotovina.

Nediplomatsku izjavu dao je i predsjednik parlamentarnog Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Ante Markov kad je na jednom lokalnom skupu izjavio da je situacija s Gotovinom pod kontrolom vlasti, jer s njim kontaktiraju hrvatske obavještajne službe.

Curenje podataka

Ono što je osobito naljutilo Carlu del Ponte, ali i veleposlanike u Hrvatskoj, činjenica je da je Turekova POA u travnju špijunirala čelne ljude francuskog veleposlanstva i da su dokumenti o tome u kolovozu objavljeni u hrvatskim medijima. »Na to se odnosi tužiteljičina primjedba o curenju podataka iz hrvatskih obavještajnih službi«, kaže Vjesnikov izvor.

Sad u POA-i traje intenzivna istraga o curenju podataka koju je na zahtjev Vlade naručio Franjo Turek. Krugovi bliski haaškom tužiteljstvu pretpostavljaju da bi ovu situaciju mogao politički iskoristiti premijer Ivica Račan, zahtijevajući Turekovu ostavku.

Željko Peratović