Vjesnik: 13. 09. 2003.

Del Ponte: Nadam se da će Karadžić, Mladić i Gotovina biti u Haagu do kraja godine

Istrage će biti dovršene do 2004., kao i osiguranje predaje preostalih bjegunaca, pri čemu Hrvatska treba odmah prebaciti Gotovinu u Haag, a SCG Mladića, istakla glavna haaška tužiteljica/ Del Ponte se nada da će uskoro moći izvijestiti Vijeće sigurnosti o poštivanju rezolucije 1503 u zemljama u regiji/ Isprike Marovića i Mesića tužiteljica ocijenila ohrabrujućima

HAAG/ZAGREB, 12. rujna - Glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte izjavila je u petak novinarima kako se nada da će bivši čelnici bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić, kao i hrvatski general Ante Gotovina, biti uhićeni i izručeni Haaškom sudu do kraja ove godine. »Ovaj sud neće zatvoriti vrata dok ne bude sudio Karadžiću, Mladiću i, dodajmo, Gotovinu. Dakle, spremni smo ostati koliko bude trebalo«, kazala je Del Ponte.

Haaška tužiteljica je u petak predstavila novinarima prioritete svog novog četverogodišnjeg mandata odobrenog rezolucijom 1503 UN-ova vijeća sigurnosti. Del Ponte u 2004. godini planira dovršetak svih istraga te osiguranje predaje svih preostalih bjegunaca. Naglasila je pritom da »hrvatska vlada treba odmah prebaciti Antu Gotovinu u Haag, a Srbija i Crna Gora treba to isto učiniti s Ratkom Mladićem«.

»Vlasti bosanskih Srba moraju pružiti svu suradnju da bi se uhitilo Karadžića«, rekla je tužiteljica. Izrazila je i nadu da će u svom listopadskom izvješću UN-ovu vijeću sigurnosti moći izvijestiti o poštivanju rezolucije 1503 u državama u regiji.

»Stalno odgađanje uhićenja i transfera svih bjegunaca, uključujući Ratka Mladića, Radovana Karadžića, Antu Gotovinu i "srebreničku petorku" može ugroziti strategiju dovršetka rada tužiteljstva«, upozorila je Del Ponte.

Prvi je put pritom, uz Karadžića, Mladića i Gotovinu, apostrofirala i »srebreničku petorku«.

Del Ponte je istaknula da je tužiteljstvo spremno olakšati sucima i pomoći im da u 2008. dovrše sva suđenja, a u 2010. sve žalbene postupke.

»Moj ured spreman je za pokretanje 19 suđenja. Osim toga, 11 optužnica koje se odnose na 17 osoba i zahtijevaju uhićenje optuženih«, rekla je Del Ponte.

»Uspješan dovršetak rada haaškog tužiteljstva također ovisi o cjelovitoj, iskrenoj i brzoj suradnji svih vlada u regiji, što je vrlo jasno izraženo i u rezoluciji 1503«, kazala je.

Izrazivši uvjerenje da »Haaški sud, lokalne vlade i međunarodna zajednica mogu zajednički pridonijeti uspostavi trajnog mira i vladavini prava i pravde za sve žrtve u regiji«, tužiteljica je ocijenila »ohrabrujućom« razmjenu isprika između predsjednika Srbije i Crne Gore Svetozara Marovića i hrvatskog predsjednika Stjepana Mesića.

»Isprike razmijenjene ovaj tjedan između predsjednika Hrvatske i SCG-a ohrabrujuće su jer pokazuju želju za pomirbom koja će voditi do mira i demokracije. Pomirba se može postići samo priznavanjem zločina«, kazala je Del Ponte.

Glavna haaška tužiteljica također je rekla da će joj zasebni tužiteljski mandat samo za ICTY omogućiti da se u punoj mjeri posveti samo državama bivše Jugoslavije kako bi od njih osigurala punu suradnju. To će uključivati i češće posjete regiji, posebice Banjoj Luci, jer Republika Srpska do sada nije uhitila nijednog optuženika.

Priznavši da ju je oduzimanje funkcije glavne tužiteljice suda za Ruandu (ICTR) »rastužilo«, Del Ponte je obećala punu suradnju sa svojim nasljednikom Hassanom Bubacarom Jallowom iz Gambije.

Glede postizanje sporazuma o priznanju krivnje između tužiteljstva i optuženika, najavila je da se takav sporazum očekuje u još šest predmeta. Naglasila je važnost priznanja krivnje za proces pomirenja i utvrđivanje prave istine o ratnim zbivanjima. (Hina)

Haaški bjegunci

Na popisu bjegunaca Haaškog suda, prema objavljenim optužnicama, nalaze se imena 17 osoba. Među njima su Radovan Karadžić i Ratko Mladić, optuženi još 1995. godine.

»Srebreničku petorku«, koju je izdvojila Carla del Ponte, čine: Ljubiša Beara, Vinko Pandurević, Drago Nikolić, Ljubomir Borovčanin i Vujadin Popović, zapovjednici za sigurnost Drinskoga korpusa, Zvorničke brigade i brigade specijalne policije RS-a koji su bili među glavnim organizatorima likvidacija više od 7000 Bošnjaka nakon pada Srebrenice u srpnju 1995., najtežeg ratnog zločina u Europi nakon II. svjetskog rata.

Šesti optuženik za genocid je Stojan Župljanin, šef službi sigurnosti i ministar unutarnjih poslova u vlasti bosanskih Srba.

Među ostalim bjeguncima su Goran Borovac, optužen za ubojstva Bošnjaka u Kozarcu, Gojko Janković i Dragan Zelenović, optuženi za zločine srpskih paravojnih snaga u Foči, Savo Todorović, zapovjednik zatvora u Foči, Dragomir Milošević, optužen za napade na Sarajevo, Milan i Sredoje Lukić, optuženi za spaljivanje zatočenih Bošnjaka u Višegradu, te Vladimir Kovačević, zapovjednik bataljuna u Trebinjskoj brigadi JNA, optužen za napad na Dubrovnik.

General Ante Gotovina, jedini Hrvat među 17 haaških bjegunaca, optužen je za zločine protiv čovječnosti i kršenje ratnog prava i običaja počinjene u tijeku i nakon operacije »Oluja«. (Hina)