Novi list: 20. 09. 2003.

Ne ode li Gotovina u Haag, morat će netko drugi

Tvrdi se da će Haag, frustriran zbog Gotovine, optužiti neke druge visokorangirane dužnosnike. Račan je godinama vješto hodao po tankoj žici između Hrvatske i Haškog suda, ali tu briljantnu ekvilibristiku budući premijer više neće moći izvoditi, jer neki u svijetu gube živce

Piše: Branko Podgornik

Razvoj događaja pokazuje da će Hrvatska imati još puno posla s Haškim sudom, iako je glavna haška tužiteljica 12. rujna objavila da se posao njezinih istražitelja bliži kraju i da će sve haške istrage biti završene za 15 mjeseci. Da će hrvatska vlada, posebno ona u sljedećem mandatu, imati puno takvih muka, potvrđuje činjenica je slučaj Ante Gotovine zašao u slijepu ulicu, a da Haag upravo traži nove optuženike.

Hrvatska mora izručiti generala Antu Gotovinu do Nove godine, poručila je Carla del Ponte prije tjedan dana. Njoj je potpredsjednik Vlade Goran Granić u četvrtak javno odgovorio da Vlada to ne može učiniti, jer ne zna gdje se odbjegli general nalazi, te da će o toj svojoj nemoći i službeno obavijestiti Haški sud.

Slučaj Gotovine je zašao u slijepu ulicu nakon što je i najnoviji, lipanjski pokušaj posredovanja šefa države Stjepana Mesića između Gotovine i Haškog suda doživio neuspjeh.

Gotovina se ne želi predati jer njegovi suradnici i odvjetnici i dalje vjeruju da će se na Haškom sudu dogoditi čudo i da će Del Ponte povući optužnicu. S druge strane, promatrači smatraju da bi se Vlada premijera Ivice Račana – čak i kad bi doznala gdje se Gotovina nalazi – u ovom trenutku teško upustila u njegovo uhićenje. Kad bi to sada učinila, vlast bi neizravno homogenizirala oporbu i izgubila izbore.

Pitanje je, međutim, hoće li takvo Granićevo obrazloženje zadovoljiti Carlu del Ponte koja bi 13. listopada u izvješću pred Vijećem sigurnosti UN-a trebala, između ostalog, ocijeniti da li Hrvatska u potpunosti surađuje s Haškim sudom. Od takve njezine ocjene, prema izjavi koju je našem listu dao britanski veleposlanik u Hrvatskoj, ovisi hoće li Velika Britanija ratificirati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Hrvatske i EU.

Ispada da o glavnoj haškoj tužiteljici ovisi hoće li Hrvatska do proljeća imati u rukama potvrdu da su sve članice Europske unije ratificirale SSP i na taj način steći uvjete da iduće godine počne pregovore o učlanjenju u Uniju. Pojednostavljeno rečeno, hoće li Hrvatska uhvatiti ili propustiti vlak za Uniju do 2007. godine – to ovisi ponajprije o Anti Gotovini i Carli del Ponte. No, puni odgovor na to pitanje bit će daleko kompliciraniji.

Što misli Carla del Ponte, bit će vjerojatno jasno već tjedan dana prije njezina izvješća Vijeću sigurnosti, kada se očekuje tužiteljičin službeni posjet Zagrebu. Strani diplomatski izvori spekuliraju da je ona nedavno zatražila od hrvatske Vlade novih 40 dokumenata koji se direktno ili indirektno tiču ratnih zločina počinjenih na tlu Hrvatske. Upozoravaju Vladu neka ispuni te haške zahtjeve prije tužiteljičina dolaska u Banske dvore i da ne čeka posljednji trenutak.

Istina je da Haški sud smatra kako Hrvatska u prošlih nekoliko godina sve bolje s njim surađuje, ali teško je očekivati da će Carla del Ponte, bez odlaska Gotovine u Haag, ocijeniti da Hrvatska »potpuno« surađuje, kako to želi čuti Velika Britanija. To bi doista bilo čudo.

Prije će biti da će Haški sud poslati Hrvatskoj nove, »jake« optužnice. One se očekuju neovisno o ishodu slučaja Gotovine. Međutim, zbog toga što je Carla del Ponte frustrirana činjenicom da general nije u Haagu i da mu »soli na rep« ne mogu staviti ni daleko sposobniji međunarodni obavještajci, promatrači su uvjereni da će novim optužnicama Haški sud pokušati pronaći zamjenu za Gotovinu.

Upravo stoga, u hrvatskim političkim krugovima spekulira se da će nove haške optužnice pogoditi neke visokorangirane (bivše) dužnosnike. Strani diplomatski krugovi, štoviše, tvrde kako je hrvatska Vlada već počela razgovore s mogućim optuženicima. Prema tim izvorima, Vlada je od eventualnih optuženika već dobila uvjeravanja da će sami otići u Haag. Te tvrdnje Banski dvori nisu potpuno opovrgnuli, nego su prekjučer ih nazvali »spekulacijama«.

Iskustvo iz posljednjih nekoliko godina pokazuje da su novinske spekulacije u vezi s optužnicama i Haškim sudom u velikoj mjeri bile točne. Nejasno je samo tko će biti novi optuženici i hoće li se poslije izbora u studenome time baviti sadašnji premijer ili neki novi.

Izvjesno je samo to da bi se nova vlada – ako izborni rezultati ne budu previše tijesni i ako mandatar za sastav vlade ne bude imao većih nevolja – mogla formirati već prije Božića. Jedan od prvih i najtežih poslova nove vlade bit će upravo ispunjavanje haških zahtjeva kako Hrvatska ne bi propustila vlak zemalja koje su za članstvo u EU predviđene 2007. godine.

Izvjesno je, također, da hrvatska opozicija – barem zasad – nije iskorištavala pitanje Haaga za predizbornu kampanju protiv vlasti. Zašutjeli su čak i Joško Kontić, Dražen Budiša i HSLS, koji su ove godine saborskom interpelacijom pokušali postaviti pitanje »lošeg odnosa« Vlade prema Gotovini. Naime, dematirao ih je sam Gotovina koji je u »Nacionalu« za svoj loš položaj optužio bivšu vlast – koja mu nije dopustila razgovor s haškim istražiteljima.

Očito je da mnogi postaju svjesni kako je Račan nekoliko godina uspješno i vješto hodao po tankoj žici između Hrvatske i Haškog suda, ali se čini da tu briljantnu ekvilibristiku budući premijer – neovisno od njegova imena i stranačke pripadnosti – više neće moći izvoditi. Naime, neki u svijetu gube živce.