Slobodna Dalmacija: 29. 09. 2003.

IZGLASA LI DIJASPORA SVIH 14 ZASTUPNIKA, HRVATSKA ĆE SE NAĆI U USTAVNOPRAVNOJ KRIZI

Izbori bi mogli biti protuustavni

ZAGREB — Travanjskom promjenom Izbornog zakona, a sukladno s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, Sabor je "pojačan" za još tri mjesta, tako da će na skorašnjim izborima u hrvatski parlament biti izabrano osam predstavnika nacionalnih manjina. U deset hrvatskih izbornih jedinica birat će se po 14 "redovitih" zastupnika, dok će u jedanaestoj izbornoj jedinici dijaspora također birati 14 zastupnika, ali po principu tzv. nefiksne kvote. Ona predviđa broj izabranih zastupnika proporcionalno izlasku na birališta upisanih birača. Dogodi li se u praksi da dijaspora u većoj mjeri iziđe na izbore i doista izabere svih teoretski zadanih četrnaest zastupnika, Hrvatska bi se mogla naći u ustavnopravnoj krizi, a izbori bi mogli ispasti protuustavni.

Naime, uz 140 domovinskih i osam manjinskih, dijasporinih svih 14 zastupnika "prepunilo" bi ionako prebukirani Sabor, koji po Ustavu može imati između 100 i 160 zastupnika, no nipošto moguća 162.

Na "sudar" važećeg Izbornog zakona s Ustavom prva ju upozorila nevladina udruga "Građani organizirano nadgledaju izbore" — GONG. Po njihovoj simulaciji, do ustavnopravno neodržive izborne situacije moglo bi doći ako na birališta u Hrvatskoj iziđe manje od 60 posto, a u dijaspori više od 50 posto registriranih birača, što nije nimalo nerealno u kontekstu čestih prognoza o izbornoj apstinenciji na domaćim biralištima.

U tom slučaju dijaspora bi dobila svih 14 predviđenih saborskih mandata i Sabor se ne bi mogao konstituirati jer bi brojio više od Ustavom predviđenoga broja deputata. Izbori bi se morali ponoviti, no kako bi se morali iznova provesti po istom izbornom zakonu, moguće je da se situacija ponovi.

Ovakve latentne "bombe" u temeljima predstojećih izbora, svjesni su i u redovima aktualne vlasti i u redovima oporbe, no drže je ipak samo "virtualnom" opasnošću koja se u praksi, po njihovim procjenama, teško može aktivirati.

U Klubu SDP-a tvrde da nije moguće da se u dijaspori izabere svih 14 zastupnika, iako je Izborni zakon teoretski suprotan Ustavu. Klub HDZ-a, koji vodi Vladimir Šeks, to također naziva optičkom varkom jer je broj birača u dijaspori toliki da ne postoji praktična mogućnost da izaberu 13 ili 14 zastupnika. Od 380 upisanih glasača dijaspore, teško je očekivati izlazak na birališta njih više od 200 tisuća.

HDZ-ovci puno većim problemom od moguće ustavnopravne krize drže činjenicu da hrvatska vlast još uvijek o izborima nije službeno obavijestila strane države u kojima će biti organizirano glasovanje po veleposlanstvima i konzulatima, premda je to prema pravilima nekih zemalja bila dužna napraviti dva mjeseca prije datuma izbora. Iz redova vlasti na to uzvraćaju da su i posljednji parlamentarni izbori u režiji HDZ-a bili raspisani također samo mjesec dana prije održavanja, pa nije bilo nikakvih problema s glasovanjem dijaspore ni u europskim zemljama, poput Njemačke, ni u BiH.

Anita BELAK-KRILE