Vjesnik: 29. 09. 2003.

Izbori se moraju održati do 14. prosinca ove godine

Predsjednik Stjepan Mesić nema mnogo manevarskog prostora za odgodu izbora / Pravila diktira 73. članak Ustava Republike Hrvatske, prema kojem se izbori održavaju najkasnije 60 dana od isteka mandata, odnosno 60 dana od raspuštanja parlamenta / Predizborna kampanja zahuktava se u ozračju netolerancije, neargumentiranih optužbi i izmišljanja afera

ZAGREB, 28. rujna - Unatoč najavi o mogućoj odgodi parlamentarnih izbora, predsjednik Stjepan Mesić nema mnogo manevarskog prostora za to. Naime, pravila diktira 73. članak Ustava Republike Hrvatske, prema kojem se izbori održavaju najkasnije 60 dana od isteka mandata, odnosno 60 dana od raspuštanja Sabora.

Budući da je već najavljeno da će parlament biti raspušten 15. listopada, izbori se moraju održati do 14 prosinca ove godine. Isto tako, Mesić mora izbore raspisati 30 dana prije njihova održavanja. To znači da predsjednik Republike može razmišljati o datumu izbora najkasnije do 15. studenoga. Budući da je predsjednik Vlade Ivica Račan najavio izbore za 23. studenoga, a predsjednik Hrvatskoga sabora Zlatko Tomčić raspuštanje parlamenta 15. listopada, jasno je da predsjednik Mesić, pravnik i legalist, mora postupiti u sklopu tih datuma.

Iako je Mesić izjavio kako je »očito da ima ekscesa i poruka koje nisu za ovo vrijeme«, većina hrvatskih intelektualaca i političara smatra da se izbori moraju održati u terminu kad su najavljeni. Smatraju da »sitne političke igre« nipošto nisu razlog da se odustane od dogovorenog izbornog datuma. Neki također misle da Mesićeva izjava u neku ruku implicira mogućnost izvanrednog stanja, što trenutačno nije slučaj u Hrvatskoj, dok jedan intelektualac smatra da cijela priča o datumu izbora samo pokazuje koliko smo politički nedorasla nacija.

S druge strane, predizborna se kampanja zahuktava u ozračju netolerancije, neargumentiranih optužbi i izmišljanja afera.

HDZ je otvorio »sezonu lova« još prije optužbama na račun vladajuće koalicije, posebice SDP-a, a zatim servirao aferu o navodnom prisluškivanju za koje još nije dao dokaze. Uz činjenicu da stranke ne biraju riječi i metode, vidljivo je da sve više birača u anketama izjašnjava kao neodlučni.

Sve stranke natječu se upravo za tridesetak posto neodlučnih glasača, a žele ih osvojiti na različite načine - prljavom kampanjom, aferama o prisluškivanju ili raspravom o gospodarskoj budućnosti Hrvatske. No, stručnjaci ističu da ni jedna stranka iz vladajuće koalicije, niti iz oporbe na početku kampanje građanima nije predočila argumente. Pretpostavlja se da ih čuvaju za vrhunac kampanje i pridobivanje birača.

Anuška Fjorović