Večernji list: 09. 10. 2003.

INTERVJU - JAVIER SOLANA, GLAVNI TAJNIK EUROPSKOG VIJEĆA I VISOKI PREDSTAVNIK EU ZA VANJSKU POLITIKU

Bez rješenja Slučaja Gotovina nema u EU

* Koju ćete poruku uputiti hrvatskom premijeru Račanu koji u Bruxelles donosi odgovore na upitnik EU?

- Veselimo se oduševljenju Hrvatske na putu prema europskim integracijama. Nužno je uključiti hrvatsko stanovništvo u taj proces jer je bitno strastveno oduševljenje idealima EU. Smatram da je vrlo važno biti u potpunosti svjestan da integracija znači u prvom redu dijeliti zajedničke vrijednosti o kojima su definirana pravila i standardi. Istodobno mora biti jasno da je taj proces dug i da su potrebne godine. Na tom putu ne postoje prečaci. Ni za koga. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju prvi je korak na dugom putu i sada se pojavljuju prave teme. Provedba je ključna riječ i riječ je o procesu, a ne o događaju s jednim činom.

* Na posljednjem sastanku Vijeća ministara prvi je put spomenuto ime Ante Gotovine. Znači li to da EU namjerava izvršiti veći pritisak na hrvatsku vladu?

- Poznato vam je da je suradnja s ICTY-jem važan test za sve zemlje regije jesu li spremne slijediti međunarodne obveze i vladavinu prava. Također znate da su neke članice Unije suspendirale proces ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Hrvatskom upravo zbog suradnje s Haaškim sudom. Stoga nema promjene našeg stava, jedino objašnjenja o konkretnim koracima koji su potrebni kako bi se poboljšala suradnja s Tribunalom.

* Koji su ključni politički problemi Hrvatske za uspješan SSP? Je li to Gotovina?

- Proces prema europskim institucijama je dug. Što se dalje odmiče i napreduje, sve je teži. Potpuna suradnja s ICTY-jem važan je aspekt, ali postoje i druga pitanja, poput povratka izbjeglica i prava manjina. Ta su pitanja posebno važna u tom dijelu Europe, gdje nam je najmlađa povijest pokazala posljedice etničke netolerancije i mržnje. Integracija u strukture Europske unije znači puno prihvaćanje multietničkog društva. Daljnji ključni politički aspekt spremnost je suradnje sa susjednim zemljama u dobrom duhu i na svim područjima, uključujući i ona koja su delikatna. Biti dio institucionalnog sustava znači nalaženje kompromisa prihvatljivih za sve partnere.

* Ispunjavanje kopenhaških kriterija alfa je i omega za svaku zemlju koja želi postati članicom EU. Ispuni li Hrvatska te kriterije, postoji li mogućnost da mora čekati ostale zemlje u regiji? Što ako Bugarska i Rumunjska, s kojima Hrvatska želi u EU, ne uspiju ući 2007.?

- Vjerujem da je sada zaista prerano nagađati o datumu primanja Hrvatske ili neke druge zemlje regije. Jedno je, međutim, sigurno - za sve zemlje regije postoji regionalni proces koji je u tijeku, a konačni je cilj članstvo u EU. Međutim, istodobno je jasno da će svaka zemlja biti vrednovana prema vlastitim dostignućima. Kao što sam rekao, proces je dug i potreban je pristup korak po korak. To je stvarnost i tako će se on i nastaviti.

* EU je sa zadovoljstvom popratio isprike koje su izmijenili predsjednici SiCG i Hrvatske u Beogradu. Smatrate li da je ta velika simbolična gesta imala odgovarajuće reakcije EU, ili su one uslijedile prekasno?

- Osobno sam odmah izrazio zadovoljstvo tom važnom gestom, za koju smatram da je pravi primjer kad govorimo o regionalnoj suradnji i pomirenju. Nadalje, ministri vanjskih poslova EU drže potrebnim još jednom naglasiti smisao za razmjenu isprika. Mogu reći da se ministri uvijek pokušavaju u svojim zaključcima ograničiti na najvažnije događaje. Stoga sama činjenica da je gesta navedena u zaključcima govori za sebe.

* Što biste poručili hrvatskom stanovništvu?

- Svi smo mi dio europske obitelji. Jednoga dana bit ćemo pod istim institucionalnim krovom, ali prije toga ćemo se sve bolje i bolje upoznavati. Nastavite s oduševljenjem prema Europskoj uniji i nemojte ga izgubiti iako je put pred vama dug!