Helidrom u mostarskoj općini Rodoč bio je glavni zatočenički centar na tom području kamo su dovođeni civili i ratni zarobljenici uhićeni pod zapovjedništvom Naletilića i Martinovića / Za Jadranka Prlića se tvrdi u sarajevskom tisku da je odgovoran za otvaranje logora na Helidromu, u Dretelju i u Gabeli

SARAJEVO, 14. listopada (Od Vjesnikova dopisnika) - Protiv trojice bivših čuvara logora Helidrom u blizini Mostara Tužiteljstvo Hercegovačko-neretvanske županije pokrenulo je istragu, a tereti ih se za zločin počinjen nad civilima i ratnim zarobljenicima. Kako su za sarajevski tisak potvrdili neimenovani izvori u Tužiteljstvu, istraga je pokrenuta nakon što je za to dobivena suglasnost Međunarodnoga tribunala za ratne zločine počinjene na teritoriju bivše Jugoslavije (ICTY).

Tvrdi se da je Helidrom u mostarskoj općini Rodoč bio glavni zatočenički centar na tom području, te da su civili (bosanski Muslimani) i ratni zarobljenici uhićeni pod zapovjedništvom Naletilića i Martinovića bili zatočeni upravo na tom mjestu. Tu su ih pripadnici Kažnjeničke bojne maltretirali i mučili, a redovno su odvodili zatočenika na crte bojišnice i tamo ih prisiljavali da rade i koristili ih kao živi štit.

Uz Dretelj kod Čapljine, Helidrom se smatra najgorim zatvorom koji je tijekom rata otvoren na području pod nadzorom HVO-a, a zanimljivo je da sa spomenutim pokretanjem istrage u Tužiteljstvu Hercegovačko-neretvanske županije vremenski koincidira i ponavljanje tvrdnji u sarajevskom tisku o tome kako je haaško tužiteljstvo već pripremilo optužnicu protiv bivšeg predsjednika Vlade Hrvatske Republike Herceg-Bosna Jadranka Prlića. Njega se, navodno, tereti upravo za otvaranje logora na Helidromu, u Dretelju i u Gabeli.

Tako po tvrdnjama tjednika Dani haško tužiteljstvo već nekoliko tjedana vodi intenzivne razgovore s Jadrankom Prlićem, bivšim ministrom vanjskih poslova BiH o uvjetima njegove predaje Tribunalu u Haagu. »Optužnica protiv Prlića već je podignuta, iako zapečaćena, i samo je pitanje vremena koje se mjeri danima i tjednima kad će se Prlić dragovoljno predati. Jadranko Prlić je svoj uspon u strukturama Herceg-Bosne započeo polovinom kolovoza 1992. kad je imenovan za predsjednika Hrvatskog vijeća obrane, točnije za predsjednika vlade te paratvorevine, na čijem je čelu bio Mate Boban. U vrijeme kada je Prlić postao predsjednik vlade s vrlo širokim ovlastima u provođenju obrambene politike, na teritoriju koji je proglašen Herceg-Bosnom živjelo je 48,42 posto Hrvata, dok su veći dio činili Bošnjaci i Srbi. Kad je rat okončan, na tom teritoriju više nije bilo niti jednih niti drugih. Jedan od prvih poteza Predsjedništva BiH, kasnije Vlade HRHB-a, za vrijeme Prlićevog mandata bilo je osnivanje zatvora i logora, od kojih su najpoznatiji, ali ne i najgori, Dretelj, Helidrom i Gabela«, pišu Dani.

Sam Prlić demantirao je, međutim, tvrdnje o navodnoj optužnici. U izjavi za jedan hrvatski dnevnik, Prlić je kazao da stvari polako, ali sigurno, dolaze na svoje mjesto, te da se istina utvrđuje na sudu, a ne u novinama: »Sasvim je očigledno da su jake one snage koje žele ostvariti svoje ciljeve u miru, kad i već nisu mogle ostvariti u ratu«, rekao je Prlić.

On je do sada uglavnom izbjegavao odgovarati na novinarska pitanja o eventualnoj optužnici protiv njega za ratne zločine, a u javnosti nastoji izgraditi sliku o sebi kao proeuropski orijentiranom političaru. Neki misle da je zaokret u njegovim političkim stavovima i svojedobni razlaz s HDZ-om BiH i osnivanje vlastite stranke bio motiviran upravo nekom vrstom »ucjene« međunarodne zajednice i »trgovinom optužnicom«. No, takve tvrdnje, naravno, nikad nisu službeno potvrđene.

Alenko Zornija