Ukupni inozemni dug do kraja godine iznosit će 21 milijardu dolara, što je 74 posto bruto domaćeg proizvoda, s tendencijom da u 2004. dosegne 80 posto BDP-a, rekao je guverner HNB-a Željko Rohatinski / MMF predviđa da će ove godine hrvatski deficit tekućih transakcija platne bilance biti održan u okvirima naknadno predviđenih 4,6 i 5,9 posto BDP-a

OPATIJA, 12. studenoga - »Ukupni inozemni dug do kraja rujna dosegnuo je 20 milijardi dolara, a do kraja godine iznosit će 21 milijardu dolara, što je 74 posto bruto domaćeg proizvoda s tendencijom da u 2004. dosegne 80 posto BDP-a«, rekao je guverner Željko Rohatinski na skupu Ekonomska politika Hrvatske u 2004. godini. On je kazao da je najnovije upozorenje Međunarodnog monetarnog fonda od srijede opravdano. Naime, MMF izražava zabrinutost glede rasta vanjske ranjivosti sustava pozivajući hrvatske vlasti da poduzmu odgovarajuće mjere fiskalne i monetarne politike za daljnje smanjenje deficita platne bilance i inozemnog duga. Naime, MMF konstatira da će Hrvatska ove godine ostvariti višu stopu ekonomskog rasta uz nižu inflaciju od očekivane te da će fiskalni deficit i deficit tekućih transakcija platne bilance biti održani u okvirima naknadno predviđenih 4,6 i 5,9 posto BDP-a.

Inozemni dug u devet mjeseci ove godine, rekao je Rohatinski, porastao je 4,6 milijardi dolara, a za oko 70 posto toga duga odgovorna je ekonomska politika, odnosno kako kaže Rohatinski, izravno ili neizravno država.

Obrazlažući posljednju odluku HNB-a o povećanju udjela kunskog izdvajanja obvezne rezerve na deviznu pasivu banaka sa 35 na 42 posto, rekao je da se time sterilizira 1,5 milijardi kuna. Tu odluku, kazao je Rohatinski, HNB je morala donijeti jer je izvršna vlast suprotno ranijem opredjeljenju »da su Samuraj obveznice samo kredit za premošćivanje do ostvarivanja prihoda od privatizacije Ine nakon čega je najveći dio tih obveznica od 216 milijuna dolara trebao biti deponiran kod HNB-a i trebao poslužiti za otplatu inozemnih dugova početkom 2004. godine. Ministarstvo financija je uz prešutnu suglasnost MMF-a izmijenilo strukturu financiranja proračunskog deficita tako da su ove obveznice postale nadomjestak za niže, ali i skuplje zaduživanje proračuna kod domaćeg nebankovnog sektora. U takvoj konstrukciji 400 od ukupno 505 milijuna dolara prihoda od Ine služi za financiranje proračunskih rashoda do kraja 2003. godine i ne deponiraju se kod HNB za angažiranje u slijedećoj godini«, kazao je Rohatinski.

Guverner Središnje banke istaknuo je da je rast plasmana banaka i ukupne ponude novca prepolovljen u odnosu na prethodnu godinu, te da je rast ukupnih plasmana za trećinu sporiji od prošlogodišnjeg. Prosječna kamatna stopa na kredite koja je u rujnu iznosila 8,1 posto niža je od prošlogodišnje, među godišnja stopa inflacije u listopadu iznosi samo 1,5 posto, a stopa temeljne inflacije 1 posto. Usporavanje rasta ponude novca nije se negativno odrazilo na gospodarsku aktivnost te se ocjenjuje da će rast BDP-a ove godine iznositi pet posto, rekao je Rohatinski, te naglasio da će HNB nastaviti i u slijedećoj godini ograničavajuće djelovati na ponudu novca kako bi se njezin rast zadržao na razini od oko 10 posto, pri stopi inflacije nižoj od 2,5 posto i uz stabilan tečaj.

Rohatinski je kazao da se neće bez stvarne potrebe u sljedećoj godini uvoditi neke posebne dodatne mjere, ali će se smanjiti manevarski prostor koji bankama ostavljaju postojeće mjere. On je rekao da će dosadašnji blagajnički zapisi kao instrument finog podešavanja biti zamijenjeni operacijama na otvorenom tržištu, uz očekivanja da će ostale politike djelovati u pravcu reguliranja potražnje i poticaja izvozne ponude te da bi BDP u 2004. mogao rasti po stopi od 4,5 posto, dok bi se deficit tekućih transakcija platne bilance mogao smanjiti na oko pet posto BDP-a.