Vjesnik: 01. 12. 2003.

Sanader i Tomčić u utorak postižu dogovor?

Prema dobro obaviještenim izvorima, dogovor je na vidiku bez obzira na početna razilaženja u vezi s PDV-om / U HSLS-u tvrde da su odustali od ministarskih fotelja / Uz pomoć terenskih ogranaka Tomčić lomi otpor dijela vrha stranke prema koaliciji s HDZ-om / DC traži i ministarstvo pravosuđa/ »Prevaren sam, ali ne i nadmudren«, kaže Đapić i ističe da će HSP biti žešća oporba od SDP-a i HNS-a

ZAGREB, 30. studenoga – Pregovori gospodarskih stratega HDZ-a i HSS-a nastavljaju se u ponedjeljak u 14 sati u prostorijama HSS-a. HSS je već najavio da će u utorak poslijepodne donijeti odluku o eventualnom koaliranju.

Prema dobro obaviještenim izvorima, dogovor je na vidiku bez obzira na početna razilaženja oko smanjenja PDV-a s 22 na 20 posto, što je dio HDZ-ova predizbornog programa. Čini se da je Tomčić uspio slomiti i otpor dijela vodstva stranke prema partnerstvu sa Sanaderom i HDZ-om, odigravši na kartu konzultacija s terenskim organizacijama koje su i dosad bile sklonije ideji o HSS-u u desnom nego u lijevom bloku.

HSS je odustao od promjena u monetarnoj politici i redefiniranja uloge Hrvatske narodne banke. Tomčićeva ekipa shvatila je, očito, da HDZ nipošto neće biti spreman na toliko odstupanje od svog programa u kojem je stabilnost tečaja i cijena jedan od stupova. S druge strane, HSS je sigurno više nego zadovoljan HDZ-ovim programskim obećanjem osnivanja Agrobanke, o čemu se sa SDP-om u protekle dvije godine nikako nije uspijevao dogovoriti. Može se očekivati da će Tomčić u budućoj Agrobanci tražiti neku od najjačih ako ne i vodeću poziciju.

Druga važna dodirna točka s HDZ-om je želja da se donese novi zakon o privatizaciji. Pritom je zanimljivo da HDZ obećava izmjenu privatizacijskih pravila koje je sam donio jer trećesiječanjska koalicija nije u njima ništa bitno promijenila.

Prema tvrdnjama drugih mogućih partnera, predsjednik HDZ-a Ivo Sanader želi vidjeti u Vladi Đurđu Adlešić i Ivana Čehoka. No, oni zasad ne pucaju na ministarska mjesta jer vjeruju da je važnije posvetiti se konsolidiranju stranke koja je pretrpjela velik izborni gubitak. Prema izvorima bliskim vrhu HSLS-a, ni Adlešić ni Čehok nisu tražili ministarske fotelje, a nije točna ni informacija da je Čehoku ponuđeno mjesto ministra prosvjete. Međutim, u vrhu HSLS-a tvrde da je Sanader u pregovorima »bio iznimno korektan« te im je kao prvima ponudio koalicijski ugovor.

Za razliku od HSLS-a, čini se da DC ne odustaje od fotelje ministra pravosuđa za Vesnu Škare Ožbolt, koja planira do Nove godine preuzeti predsjedanje DC-om od Mate Granića koji je već najavio ostavku. No, prema informacijama bliskim pregovaračkim krugovima, Granić još ne odustaje od aktivne uloge u vlasti i bori se barem za neko od savjetničkih mjesta u Sanaderovoj vladi.

Iako još nije dogovorena koalicija, već je sada izvjesno da će ministarskih fotelja za podjelu biti manje nego u dosadašnjoj vladi. HDZ inzistira na najviše 13 ministarstava i kao jedan od prvih poteza najavljuje novi zakon o vladi.

Slično kresanje broja ministarstava Račanu, podsjećamo, nije uspjelo jer na to nije pristajao upravo HSS. Tomčićeva ekipa nije, na primjer, pristajala na »utapanje« Ministarstva malog poduzetništva, kojeg je vodio haesesovac Pecek, u Ministarstvo gospodarstva tvrdeći da je to najuspješnije ministarstvo u Račanovoj vladi.

Bit će zanimljivo vidjeti hoće li i Sanader biti popustljiv koliko je bio Račan u želji da sačuva koalicijski mir. Na to bi ga, možda, mogao navesti čvrsti stav da će sva ključna ministarstva voditi HDZ-ovi kadrovi, pa bi za partnere moglo ponestati iole privlačnih ministarskih fotelja. No, glad za utjecajnim položajima može se utažiti i čelnim pozicijama u državnim institucijama poput Hrvatskog fonda za privatizaciju, Državne agencije za sanaciju banaka ili u velikim državnim tvrtkama.

U svakom slučaju, Sanader ima veći kadrovski manevarski prostor nego svojedobno Račan, jer su svi današnji potencijalni koalicijski partneri bitno slabiji nego što su bili 2000.

Uspije li Sanader potpisati koalicijski ugovor s HSS-om, HSLS-om i DC-om, njegova vlada će u Saboru imati vrlo solidnu potporu zastupnika (82) jer su ga već pristala podržati i dva zastupnika manjina te Ivo Lončar u ime HDSS-a.

No, može se očekivati da će se HDZ potruditi i oko podrške tri zastupnika HSU-a te zastupnika srpske manjine iz SDSS-a.

Pritom bi zastupnici umirovljenika mogli biti najtvrđi orah iako ne traže mjesto u Vadi. Oni traže da Sanader javno obeća kako će umirovljenicima vratiti dug (iako to HDZ u kampanji nije obećavao), da zajamči usklađivanje mirovina s rastom plaća, godišnje povećanje mirovina usklađeno s rastom bruto domaćeg proizvoda te uključivanje »100 kuna plus šest posto« u osnovicu mirovine. Traže i da ih buduća vlada aktivno uključi u izradu novog mirovinskog sustava.

Jadranka Kosor je nakon prve runde pregovora izjavila da su zahtjevi HSU-a vrlo realni dodajući da su ipak samo djelomično prihvatljivi. Prema njezinim riječima, HDZ je tražio predah u pregovorima zbog zahtjeva o povratu duga, za što u proračunu nema novca. Čini se da su i u HSU svjesni da u 2004. ne mogu računati na ispunjenje tog zahtjeva.

Uspiju li svi ti pregovori, a svi su izgledi da će tako biti, HSP se može definitivno oprostiti od Banskih dvora, kojima nikad nije bio bliži. To, pak, znači da će HSP ostati žestoka oporba. Anto Đapić već tvrdi da ne pristaje čak ni na položaj potpredsjednika Sabora i nekoliko čelnih mjesta u saborskim odborima za svoje kolege. Đapić ne krije razočaranje HDZ-ovim odnosom prema HSP-u nakon izbora iako je početkom studenoga dogovarana »sigurna koalicija«.

»Prevaren sam, ali ne i nadmudren«, kaže Đapić i tvrdi da će HSP biti žešća oporba od SDP-a i HNS-a.

No, u HDZ-u se već može čuti i kako se računa da će u oporbu brzo prijeći i neki od onih koji su u startu podržali ili će podržati HDZ, na primjer Lončar, te barem neki HSS-ovi zastupnici.

Sanja Kapetanić, Andrea Latinović