Vjesnik: 02. 12. 2003.

Slovenija uvodi standarde »Schengenlanda« na granicu

Uvjeren sam da granice, pa i one na kojima će se primjenjivati schengenski sigurnosni standardi, ne smiju postati crta razdvajanja država članica EU od nečlanica, rekao je slovenski premijer Anton Rop / Slovenija će i prije nego što uđe u Schengenski sporazum primjenjivati »schengenske standarde« u kontroli granice s Hrvatskom

OBREŽJE, 1. prosinca – Slovenski premijer Anton Rop svečano je u ponedjeljak pustio u rad novoizgrađene objekte na graničnom prijelazu Obrežje (nasuprot hrvatskom graničnom prijelazu Bregana) koji je potpuno spreman za schengenski režim prijelaza granice. Na otvorenju je bio i šef misije Europske unije u Sloveniji Erwan Fouere.

»Uvjeren sam da granice, pa i one na kojima će se primjenjivati schengenski sigurnosni standardi, ne smiju postati crta razdvajanja država članica Europske unije od država nečlanica nego element povezivanja«, izjavio je slovenski premijer.

Novouređeni granični prijelaz otvoren je dva mjeseca prije roka, a u opremu je uloženo više od 30 milijuna eura.

Granični prijelaz Bregana–Obrežje dosad je godišnje prelazilo 11 milijuna putnika i 300.000 kamiona, a očekuje se da će sada biti omogućena još bolja protočnost roba i putnika, te da će se promet na najvećem hrvatsko-slovenskom prijelazu i povećati.

Riječ je o jednom od četiriju takvih graničnih prijelaza s Hrvatskom koje će Slovenija imati nakon što postane članicom Europske unije 1. svibnja iduće godine. Uz Breganu, to će biti granični prijelazi Macelj, Rupa i Dobova, a za schengensku kontrolu bit će osposobljena i ljubljanska zračna luka Brnik.

Slovenija će »schengenske standarde« u kontroli 670 kilometara granične crte s Hrvatskom primjenjivati već od uključenja u Uniju, a njezin ulazak u Schengenski sporazum očekuje se oko 2006. godine. Odluku o tome donosi Vijeće ministara Europske unije ovisno o spremnosti pojedinih država koje će od svibnja 2004. biti u Europskoj uniji i koje graniče s nečlanicama.

Konačno uključenje neke od novoprimljenih država u »Schengenland« znači dobivanje SIS baze, odnosno schengenskog informacijskog sustava s podacima o osobama kojima je zabranjen ulazak uz EU, ukradenim vozilima, ukradenim dokumentima te o osobama za kojima postoji policijska tjeralica.

Schengenski sporazum 1985. potpisale su Njemačka, Belgija, Nizozemska, Luksemburg i Francuska, a počele su ga provoditi deset godina kasnije. Od 1997. provodi ga cijela Unija. Cilj je bio ukinuti prepreke i kontrole na »unutarnjim« granicama između država Unije i istodobno ojačati kontrolu na »vanjskim« granicama kako bi se onemogućile ilegalne migracije i širenje kriminala.

U Sloveniji ističu da je potrebno ojačati policijski nadzor na granici s Hrvatskom nakon 1. svibnja.

Schengenski režim odnosi se na promet ljudi, dok će granični prijelazi schengenskog tipa biti osposobljeni i za sve vrste kontrole robe u pogledu veterinarske i fitosanitarne kontrole.

Svi malogranični granični prijelazi s Hrvatskom i režim prijelaza na njima vrijedit će i nakon uključenja Slovenije u EU 2004. i u »Schengenland« dvije godine kasnije, kao i bilateralni sporazum da se iz jedne u drugu državu može ulaziti samo uz predočenje osobne iskaznice jer je riječ o svojevrsnom »mirazu« koji Slovenija unosi u EU. (Hina)