Vjesnik: 18. 12. 2003.

Druga neopoziva ostavka Dražena Budiše

Iako je na sjednici Velikog vijeća u subotu izričito rekao da neće podnijeti ostavku, te da će sudjelovati u pregovorima s HDZ-om o utvrđivanju resora koji će u Sanaderovoj vladi pripasti HSLS-u, te kandidata za tu funkciju, Budiša se očito predomislio / Špekuliralo se da Budiša samo taktički uzmiče i otvara si prostor za ponovno lansiranje na stranački tron. Svojim najnovijim potezom Budiša je još jednom iznenadio svoje kritičare, ali i stranačke sljedbenike

ZAGREB, 17. prosinca – Nepunih mjesec dana nakon poraza na parlamentarnim izborima Dražen Budiša podnio je u srijedu neopozivu ostavku na mjesto predsjednika HSLS-a. Iako je na sjednici Velikog vijeća u subotu izričito rekao da neće podnijeti ostavku, te da će sudjelovati u pregovorima s HDZ-om o utvrđivanju resora koji će u Sanaderovoj vladi pripasti HSLS-u, te kandidata za tu funkciju, Budiša se očito predomislio.

Nakon što je koalicija HSLS-a i DC-a na proteklim izborima doživjela fijasko, a sam Budiša nije u svojoj izbornoj jedinici uopće prešao izborni prag, lider HSLS-a još je u izbornoj noći najavio da se više neće kandidirati na dužnost predsjednika stranke. Unatoč velikim izbornim očekivanjima od dvadesetak saborskih zastupnika, koalicija HSLS-DC nije polučila sinergijski učinak koji su najavljivali Dražen Budiša i Mate Granić. HSLS je dobio samo dva saborska zastupnika – Đurđu Adlešić i Ivana Čehoka, te se očekuje da jedno od njih dvoje i preuzme kormilo stranke. Nedugo nakon izbora Budiša je priznao da je odluku o povlačenju s čelnog mjesta u stranci donio još prije izbora, i to zbog obiteljskih razloga. Ta činjenica je dodatno razljutila nemali broj nezadovoljnika u stranci koji su smatrali da Budiša mora snositi konzekvence zbog katastrofalnog izbornog rezultata i odmah odstupiti.

Čelnik HSLS-a se s velikim nezadovoljstvom u stranci suočio već pri sastavljanju izbornih lista. Optuživan je da nagrađuje gubitnike te da uopće ne vodi računa o dobrobiti stranke. Nakon izbora mnogi su ga prozivali, a Županijsko vijeće HSLS-a Zagrebačke županije zatražilo je ostavke cjelokupnog vodstva, osim dvoje potpredsjednika stranke koji su ušli u Sabor.

Podnoseći izvješće o radu stranke, Budiša je na sjednici Velikog vijeća djelomično prihvatio svoju krivnju za izborni poraz. No, veći dio krivnje prebacio je na neaktivne stranačke ogranke, koaliciju s DC-om, svoje suradnike, ali i medije.

Budiša se usprotivio i naznakama da bi u dogledno vrijeme mogli početi razgovori o ujedinjavanju triju stranaka s liberalnim predznakom – HSLS-a, Libre i LS-a. Takvu ideju počela je, naime, zagovarati potpredsjednica i najvjerojatnija buduća predsjednica HSLS-a Đurđa Adlešić.

Upravo u činjenici da se Budiša tome (kao i nekim drugim potezima) protivi, neki u HSLS-u su vidjeli razlog za strahovanje da njegova odluka o povlačenju nije konačna. Špekuliralo se da Budiša samo taktički uzmiče i otvara si prostor za ponovno lansiranje na stranački tron. Svojim najnovijim potezom Budiša je još jednom iznenadio svoje kritičare, ali i stranačke sljedbenike. Kad su to od njega svi očekivali, nije podnio ostavku. Kad se tome više nitko nije nadao, on ju je dao. Bez sumnje jedan od najkarizmatičnijih hrvatskih političara tako, čini se, ipak odlazi u zasluženu mirovinu.

Dražen Budiša rodio se 25. srpnja 1948. u Drnišu, a politički aktivan postaje zapravo već u gimnazijskim danima kad je javno negodovao zbog izbacivanja Franje Tuđmana iz Komunističke partije. Kao student filozofije i sociologije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu povezuje se sa skupinom sveučilištaraca naglašene hrvatske orijentacije. Među kolegama je uživao veliku karizmu, a nakon događaja 1971. uhićen je i osuđen na četiri godine strogog zatvora koje provodi u Staroj Gradiški i Lepoglavi.

Nakon izlaska iz zatvora je diplomirao, te se na preporuku Stipe Šuvara zaposlio u Nacionalnoj i sveučilišnoj biblioteci. Objavio je četrdesetak znanstvenih i stručnih radova uglavnom iz hrvatske kulturne povijesti. Dolaskom višestranačja ulazi u HSLS Slavka Goldsteina, iako ga je Franjo Tuđman pozvao da se priključi HDZ-u. U proljeće 1990. dolazi na čelo HSLS-a, a u kolovozu 1991. postaje član Vlade nacionalnog jedinstva. Na predsjedničkim izborima 1992. porazio ga je Franjo Tuđman, ali HSLS tada postaje najjača oporbena stranka. Zbog unutarstranačkih previranja rejting stranke pada, te nakon izbora 1995. Budiša odstupa s mjesta predsjednika. Postaje predsjednik Velikog vijeća, ali i tu dužnost napušta nakon što je većinom glasova odlučeno da se prekinu pregovori s HDZ-om koje je on zagovarao.

U jesen 1997. dolazi do raskola u stranci, Vlado Gotovac osniva LS, a Budiša preuzima kormilo HSLS-a. Na parlamentarnim izborima 2000. Budišin HSLS u koaliciji s SDP-om odnosi uvjerljivu pobjedu. Međutim, na predsjedničkim izborima iste godine, Budišu u drugom krugu pobjeđuje Stipe Mesić. Prvi čovjek HSLS-a tada postaje saborski zastupnik, te poručuje da se više neće kandidirati za predsjednika. U srpnju 2001. daje neopozivu ostavku na mjesto predsjednika stranke i nakratko se povlači s političke scene. Vraća se početkom 2002., kandidira se na stranačkom saboru i pobjeđuje tadašnjeg ministra obrane Jozu Radoša. Nakon toga postaje zamjenik predsjednika Vlade, umjesto stranačkog kolege Gorana Granića. Na toj se funkciji zadržao kratko, jer HSLS u ljeto 2002. zbog neslaganja s Vladinom politikom izlazi iz vladajuće koalicije. To rezultira novim raskolom u stranci te dio zastupnika na čelu s Jozom Radošem osniva Libru. Na protekle parlamentarne izbore HSLS je izašao u koaliciji s DC-om i to pod motom »Nova snaga za bolju Hrvatsku«.

Sanader: Razumijem Budišin potez

Komentirajući neopozivu ostavku Dražena Budiše, predsjednik HDZ-a Ivo Sanader je rekao da razumije taj potez, ali ne želi ulaziti u razloge zašto je Budiša baš sad odstupio s čela HSLS-a. Sanader je naglasio da se nada kako će se HSLS brzo konsolidirati, te da »im to želi ne samo kao koalicijski partner nego i stoga što je Hrvatskoj potrebna jedna takva liberalna stranka«.

Ivana Knežević