Izaslanstvo Međunarodnog monetarnog fonda novoj hrvatskoj vladi poručuje da želi novi stand-by aranžman s Hrvatskom. Glavne zamjerke Hrvatskoj pritom iznesene odnose se upravo na segment državnih financija i rastući inozemni dug te deficit vanjskotrgovinske bilance.

Iz MMF-a gotovo više da i nema zamjerki na hrvatsku monetarnu politiku. Slični komentari stižu i iz Hrvatske narodne banke čije se vodstvo još uvijek nije sastalo s budućim članovima Vlade, odnosno kreatorima državnog proračuna za 2004. godinu.

Dosadašnja praksa, naime, pokazuje da bez snažnog pritiska iz inozemstva Vlada vrlo često popusti unutarnjim pritiscima pojedinih interesnih skupina u zemlji te zahtjevima ulice prilagođava državne rashode. Stoga je dobro da katkad netko iz inozemstva, do čijeg mišljenja drže svjetski financijski krugovi, »pripazi« malo na hrvatske državne financije.

I HNB i MMF slažu se da je u državnom interesu, kako se ne bi poljuljao postojeći kreditni rejting i povjerenje inozemnih kreditora, da se izvršna vlast ubuduće puno više zadužuje u zemlji nego u inozemstvu. Središnja banka najavljuje i niz mjera kojima će takvo zaduživanje države potaknuti.

MMF se i u ovom slučaju postavlja vrlo transparentno - zagovara interese stranih trgovačkih lanaca koji glavninu svojih prihoda ostvaruju upravo nedjeljom. I u tom slučaju postupa kao i prije nepunih godinu dana kada je Fond neblagonaklono gledao na HNB-ova administrativna ograničenja rasta kreditnih plasmana banaka. Naime, HNB je tada utjecao na smanjenje dobiti banaka koje su u najvećoj mjeri u inozemnom vlasništvu.

Poruke MMF-a treba, dakle, shvaćati ozbiljno, no pritom treba voditi računa i o spomenutim detaljima.