Vjesnik: 30. 12. 2003.

Pobjeda šešeljevaca dramatični je poraz Europe

ZAGREB, 29. prosinca – Trijumf radikalne desnice u Srbiji, bez obzira na to mogu li radikali sa socijalistima oformiti vladu, poraz je Europske unije i imat će ozbiljnih posljedica za odnose svih zemalja u regiji. Srpski radikali ne samo da nisu promijenili odijelo i rječnik iz vremena kada su palili i žarili zemljama bivše Jugoslavije, nego su u svojoj političkoj platformi zadržali planove osvajanja tuđih teritorija. Kada se uzme u obzir da je Vojislav Koštunica drugi izborni pobjednik, posve je sigurno da srbijansko skretanje u nacionalizam znači i radikalizaciju odnosa sa susjedima.

Pobjeda šešeljevaca dramatični je poraz Europljana koji su godinama u Srbiju ulagali i novac i logistiku da se zaliječe rane nacionalizma i da Srbija postane moderna država čiji će cilj biti što prije ući u europsku obitelj. Ovi su izbori pokazali da Europa i dalje »ne stanuje« u Srbiji i da će s nestabilnom vladom i gorljivim nacionalistima biti vrlo teško ostvariti koncept regionalne suradnje, na kojem EU tako uporno inzistira.

Tonovi koje su radikali slali prema Hrvatskoj uoči srbijanskih izbora podsjećali su na poznato »bubnjanje« iz vremena Miloševića i raznih četničkih vojvoda koji su za njega obavljali prljave poslove i palili i žarili, među ostalim i u Hrvatskoj. Padom srbijanskog vožda činilo se da je to vrijeme otišlo u neslavnu povijest i da će se time ubuduće baviti samo Haag. Odlaskom Vojislava Šešelja u »ugodno« društvo u Scheveningenu bilo je još izvjesnije da će se moderna Srbija okrenuti budućnosti i zaboraviti nacionalističku inspiraciju koja ju je i dovela među najzaostalije zemlje Europe.

Ove godine su učinjeni mnogi koraci prema normalizaciji hrvatsko-srpskih odnosa. Riječi mržnje, koje su devedesetih godina uporno dolazile iz Beograda, zamijenjene su konstruktivnim naporima da se amortizira prošlost i krene prema budućnosti. Europa je inzistirala da zemlje regije koje su stavljene u koš Zapadnog Balkana međusobno surađuju i da demokratske snage dokažu da je zajednička budućnost svih u Europi.

Hrvatska je učinila mnogo da se odnosi dviju država poboljšaju. Dug je popis riješenih problema, a očekivalo se da će već sljedeće godine sve važnije teme, poput reguliranja granica i putovanja bez viza, biti riješene.

Novi hrvatski premijer diplomatski je dočekao jedno od prvih neugodnih pitanja novinara nakon preuzimanja dužnosti: što će, nakon trijumfa nacionalista, biti s hrvatsko-srpskim odnosima. Izjavio je da treba pričekati formiranje vlade koja će sigurno biti koalicijska, da Hrvatska treba nastaviti svoj put prema Europi i da ne može biti ničiji talac.

Mesić u svom stilu za sve ono što se dogodi kaže da – nije iznenađenje. Za hrvatskog predsjednika to je dodatno zeleno svjetlo Hrvatskoj za EU, jer će Europa prepoznati hrvatski put.

U pravu su obojica, ali nitko naravno u ovom trenutku ne može reći koliko će pobjeda ultranacionalista pokvariti dosadašnji uzlazni trend odnosa dviju država. U slučaju da nekom (ipak nemogućom) alkemijom radikali dođu na vlast, sigurno je da od regionalne suradnje ne bi bilo ništa, jer su oni prijetili i prekidom diplomatskih odnosa s Hrvatskom.

Kako se vjeruje da će nova vlada u Srbiji ipak biti sastavljena od krhotina demokratskih snaga, plus Vojislav Koštunica i moguće Vuk Drašković, može se očekivati da se dosadašnja suradnja ipak drastično neće mijenjati.

Europa, čija je vanjska politika s izborima u Srbiji doživjela veliku pljusku, nastojat će svim snagama nastaviti svoj koncept regionalne suradnje, ali je jasno da početnog elana više neće biti. Jer, teško je surađivati punim srcem s državom u kojoj najviše glasova na izborima dobije stranka koja nije daleko od terorističke organizacije. A srpski radikali baš su to – ljudi ogrezli u zločinima, kojih se Europa treba stidjeti i kojima je mjesto u sudnicama, a ne parlamentima.

Jurica Körbler