ZAGREB - Produbljuje se hrvatski vanjskotrgovinski deficit. Tako je u robnoj razmjeni Hrvatske s inozemstvom u razdoblju od siječnja do studenoga ove godine zabilježen rekordno visoki deficit, veći od 7,1 milijardu američkih dolara, koji je za gotovo 1,5 milijardu dolara nadmašio vrijednost ukupnog robnog izvoza. Hrvatski robni izvoz, izražen u američkim dolarima, za prvih jedanaest mjeseci ove godine vrijedan je 5.651 milijun dolara, što je za 27,6 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.

Po privremenim podacima Državnog zavoda za statistiku, uvoz je istodobno povećan za 30,7 posto i iznosio je čak 12.776 milijuna dolara. Tako je deficit u hrvatskoj robnoj razmjeni s inozemstvom u tom razdoblju dostigao iznos od 7.124 milijuna dolara, što je za 33,3 posto više nego za prvih jedanaest prošlogodišnjih mjeseci. Pokrivenost uvoza izvozom pak iznosi vrlo niskih 44,2 posto. Kod izražavanja vrijednosti robne razmjene u dolarima treba imati u vidu i utjecaj međuvalutnih promjena, odnosno smanjenja tečaja dolara, budući da se oko 70 posto hrvatskog robnog izvoza i 77 posto uvoza ostvaruje u eurima. Iskazano u kunama pokazuju se niže stope rasta robne razmjene s inozemstvom s obzirom na smanjenje tečaja dolara u odnosu na kunu prosječno za oko 15 posto.

Ukupni hrvatski robni izvoz, izražen u kunama, za razdoblje od siječnja do studenoga ove godine iznosio je 37,99 milijardi kuna, što je za 8,7 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. Istodobno je uvezeno roba za 85,88 milijardi kuna, što je povećanje za 11,6 posto. Vanjskotrgovinski deficit za to razdoblje, izražen u kunama, iznosi 47,9 milijardi kuna. Samo u studenome izvezeno je roba za 512 milijuna dolara (3,3 milijarde kuna), dok je uvoz u studenome bio gotovo dva i pol puta veći od izvoza i iznosio je 1,23 milijarde dolara (ili 8 milijardi kuna).

ZAGREB - Rast bruto-društvenog proizvoda u trećem kvartalu ove godine iznosio je 3,9 posto prema istom razdoblju lani, što je najniži rast BDP-a ostvaren od 2001., privremena je procjena DSZ-a. Gospodarski rast dobiva još lošiju sliku ako se uzme u obzir da je rast BDP-a u trećem kvartalu 2002. iznosio rekordnih 6,5 posto. Prema procjeni Zavoda za statistiku, u prvom kvartalu ove godine rast BDP-a je iznosio 4,9 posto, u drugom pet posto, što znači da je rast BDP-a u prvih devet mjeseci ove godine bio 4,6 posto. To dalje znači da će, ako se i u četvrtom kvartalu zabilježi pad rasta BDP-a, godišnji rast BDP-a iznositi oko četiri posto, što je za cijeli postotni poen ispod očekivanih pet posto. Podaci pokazuju kako je glavni razlog smanjivanju rasta BDP-a nastavak smanjivanja rasta osobne potrošnje od 3,4 posto u odnosu na treći kvartal lani, što je najmanji rast osobne potrošnje u zadnjih osam kvartala. Najveću stopu rasta i dalje bilježe investicije u kapital (17,6 posto), a nastavlja se smanjivanje državne potrošnje koja je u trećem kvartalu pala za 0,7 posto. Izvoz roba i usluga je porastao za 8,3 posto, a uvoz porastao za 11,1 posto.