Vjesnik: 08. 01. 2004.

Pola HSS-ovaca spremno na lojalnost HDZ-ovoj vlasti, pola želi otići s dužnosti

ZAGREB, 7. siječnja – Početkom ovoga tjedna predsjednik HSS-a Zlatko Tomčić okupio je u središnjici sve stranačke ljude koji su na unosnim poslovima u državnome i javnome sektoru, a za koje se očekuje da bi, nakon smjene vlasti na državnoj razini, trebali podnijeti ostavke. Na »stavljanje mandata na raspolaganje« obvezuje ih prošlogodišnji zaključak Predsjedništva stranke, što ne znači da time svi oni doista i odlaze s dosadašnjih funkcija, jer tek treba vidjeti kome će se od njih novi premijer Ivo Sanader zahvaliti, a koga će kao stručnjaka htjeti zadržati.

Dugo se u javnosti nagađalo da dobro uhljebljenih HSS-ovaca na mjestima zamjenika i pomoćnika ministara te direktora javnih poduzeća i ustanova ima više od 100, što bi značilo da su »seljaci« itekako kadrovski profitirali kada su u ljeto 2002., umjesto HSLS-a, postali glavni koalicijski partner SDP-u.

Nagađanja o toliku broju dobro razmještenih HSS-ovaca nisu, međutim, točna. Svojih je kadrova, ne računajući jednoga potpredsjednika i trojicu ministara, Tomčićeva stranka imala dvadesetak. Intrigantno pitanje o tome tko od njih ostaje, a tko odlazi, nakon njihova sastanka sa šefom stranke tek je djelomice razriješeno, pa se zasad može reći da je 50 posto HSS-ovaca spremno na lojalnost HDZ-ovoj vlasti, a isto toliko želi otići s dosadašnjih funkcija.

Silom činjenice da je HDZ pobijedio na izborima u studenome sigurno odlaze sva trojica HSS-ovih zamjenika ministara: Miljenko Kovač iz Ministarstva pravosuđa, Josip Vresk iz MUP-a i Josip Vdović iz Ministarstva hrvatskih branitelja.

Nešto je »šarenija« priča o HSS-ovcima koji su dosad bili pomoćnici ministara, a takvih je desetak. To što se zasad sa sigurnošću može reći da odlaze samo njih trojica nesumnjivo će podgrijati nagađanja o tome da je Tomčić ipak postigao nekakav dogovor sa Sanaderom i na neki način »naplatio« podršku HDZ-ovoj vladi u Hrvatskom saboru.

Josip Hral iz Ministarstva poljoprivrede, Miroslav Čavlek iz Ministarstva znanosti i Ivan Đopar iz Ministarstva obrta, malog i srednjeg poduzetništva priopćili su Tomčiću da sigurno odlaze s mjesta pomoćnika ministara. Još od ranije, HSS nema pomoćnika ministra vanjskih poslova, jer je njegov član Nenad Prelog otišao za veleposlanika u Irsku.

Zasad se, međutim, još ne zna što je s Miroslavom Pažurom i Ivanom Katavićem u Ministarstvu poljoprivrede, Dragutinom Katalenićem u Ministarstvu obrta i poduzetništva, Krunoslavom Mazalinom u Ministarstvu obrane i Ivom Milatićem u dosadašnjem Čačićevu ministarstvu obnove, razvitka i javnih radova. Oni se na sastanku s Tomčićem nisu eksplicite izjasnili žele li otići ili ostati na mjestima pomoćnika ministara.

Neslužbeno doznajemo da bi njih petorica rado zadržala svoje funkcije i u HDZ-ovoj vladi. Posebno se to odnosi na riječkoga »seljaka« Katalenića koji, otkad je trećesiječanjska koalicija izgubila na izborima, tvrdi da on i nije »stranački kadar«, odnosno da uopće nije član HSS-a. Jedan Tomčićev suradnik u srijedu nam je, gotovo s gnušanjem, spomenuo taj primjer, rekavši da se »preobučeni« Katalenić već uspio dogovoriti s novom vlašću. Prema nekim informacijama, veliku želju da ostane u Sanaderovoj vladi iskazao je i Dalmatinac Ivo Milatić, kojeg treba ubrojiti u onu skupinu »jakih« HSS-ovaca koji su se oštro protivili Tomčićevoj odluci o nekoaliranju s HDZ-om. Hoće li mu se ispuniti želja da zadrži funkciju tek će se vidjeti, s obzirom na to da bi on »formacijski« trebao pripasti novome, glomaznom Ministarstvu mora, turizma, prometa i razvitka na čelu s Božidarom Kalmetom.

Trojica Tomčićevih ljudi bila su i na čelu pojedinih državnih poduzeća i ustanova. Oni su još na svojim mjestima jer, navodno, nemaju kome podnijeti ostavke. O njihovu ostanku ili odlasku, formalno, i ne odlučuje nova vlada, nego skupštine ili nadzorni odbori poduzeća na čijem su čelu. Riječ je o direktoru Agencije za sanaciju banaka Marinku Filipoviću, direktoru Hrvatskih šuma Željku Ledinskom i direktoru Autoceste Zagreb – Rijeka Zlatku Klariću. Najveće izglede da zadrži direktorsku poziciju ima »šumar« Ledinski, dok su šanse Filipovića i Klarića, bez obzira na osobne želje, nešto manje.

Uz njih dvojicu se, naime, vežu neke još neraščišćene afere, posebno uz »jakog čovjeka« s juga Dalmacije Filipovića i njegovu ulogu u »slučaju Dubrovačka banka«. Nešto je mutno i kod Klarića, zbog kojeg se krajem prošle godine trebalo sastati i etičko povjerenstvo HSS-a. Riječ je o tome da je tata Klarić namjestio tvrtki sina Klarića unosne poslove vezane uz opskrbu Autoceste Zagreb – Rijeka. Je li se radilo o »klasičnom« sukobu interesa ili i o nečemu još težem, javnost još nije doznala, a tata Klarić je još na starom radnome mjestu.

Ivka Bačić