Vjesnik: 13. 01. 2004.

Milijarde dolara u BiH završile u rukama kriminalaca

Na različitim donatorskim konferencijama za BiH darovano je više od 5,5 milijardi dolara, no po nekim procjenama ukupan iznos stranih donacija od 1996. godine veći je od sedam milijardi dolara / Skupa s novcem koji je stizao za obranu BiH ukupan iznos pomoći koju je u proteklih 12 godina BiH dobila iz inozemstva penje se do fantastičnog iznosa od 17 milijardi dolara

SARAJEVO, 12. siječnja (Od Vjesnikova dopisnika - Usporedo s novim prijedlozima o redizajniranju Daytonskog mirovnoga sporazuma za BiH i polemikama o uspješnosti međunarodne misije u BiH, aktualizirane su i priče o tome kako su utrošene milijarde dolara koje je međunarodna zajednica nakon završetka rata »ubrizgala« u ovu zemlju da bi pospješila njezin poslijeratni oporavak i osigurala provedbu mira.

Na različitim donatorskim konferencijama, za BiH darovano je više od 5,5 milijardi dolara, no po nekim procjenama ukupan iznos stranih donacija od 1996. godine veći je od sedam milijardi dolara.

Skupa s novcem koji je stizao za obranu BiH, ukupan iznos pomoći koju je u proteklih 12 godina BiH dobila iz inozemstva penje se do fantastičnog iznosa od 17 milijardi dolara. Poseban problem je da nitko, zapravo, precizno ne zna gdje je i kako utrošen taj novac.

Dragan Kalinić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske (NS RS) i lider vladajućeg SDS-a nedavno je izjavio da su »mračni putovi« progutali pet i pol milijardi dolara: »Tko zna zbog čega i čiji su sve interesi u pitanju, no ne vjerujem da je ikad ozbiljno započela istraga o tome kamo je otišlo više od pet i pol milijardi dolara, koje je za sedam poratnih godina međunarodna zajednica uložila u BiH«, kazao je Kalinić, nekoć jedan od visokih dužnosnika u Karadžićevoj administraciji na Palama. On je dodao da je jasno kako je dobar dio novca uložen u infrastrukturu, izgradnju putova, vodovode, dalekovode, obnovu škola i slično, ali da je ostatak netragom nestao, te da u cijeloj priči ima i domaćih i inozemnih »dugih prstiju«.

Upravo zbog različitih priča o načinu utroška darovanih sredstava i njihovom preusmjeravanju u sumnjive fondove, Parlamentarna skupština BiH je u rujnu prošle godine utemeljila posebno povjerenstvo kojem je zadaća istražiti tko je i u koje svrhe potrošio milijarde dolara inozemnih donacija koje su u BiH stigle nakon završetka rata. Povjerenstvo još nije okončalo rad, a njegovo izvješće u kolegiju Zastupničkog doma Parlamenta BiH očekuju uskoro. Barem je tako za Vjesnik kazao Nikola Špirić, predsjedatelj ovog doma.

»Bilo bi neozbiljno da prejudiciram rezultate do kojih će doći Povjerenstvo. Treba sačekati da ono završi svoj posao i onda će se iz toga moći izvući određeni zaključci.

No, osobno mislim da je nesporno kako je Bosna i Hercegovina u proteklom razdoblju bila velika »praonica novca« i ne bi me iznenadilo da to potvrde i rezultati parlamentarne istrage, kazao nam je Špirić, inače član Glavnoga odbora oporbene SNSD, stranke koja je do sada u više navrata upozoravala na netransparentno trošenje međunarodnih donacija, te brojne druge kriminalne aktivnosti vlasti.

I zamjenik predsjedatelja Zastupničkog doma, ugledni hrvatski političar Martin Raguž smatra da treba sačekati objavljivanje rezultata rada Povjerenstva, što će onda biti podloga za parlamentarnu raspravu o ovom pitanju: »Dobro bi bilo da parlament i javnost budu upoznati o načinu na koji su trošene međunarodne donacije i da se napokon otklone sve dvojbe o ovom pitanju. Mislim da je zahtjev za pokretanje parlamentarne istrage bio argumentiran, jer treba otkloniti sve dvojbe i sumnje koje postoje u javnosti. Očekujem da će biti podastrijeti podaci o tome koliko je donirani novac trošen transparentno i namjenski, ali i korektno kada je riječ o njegovoj raspodjeli u različita područja zemlje, kazao je za Vjesnik Martin Raguž, dodajući da osobno misli kako temeljem onoga što se do sada o ovom pitanju govorilo u javnosti ne bi bilo začuđujuće ukoliko se otkriju brojne nepravilnosti.

»No, stvari ne treba generalizirati, a eventualna odgovornost mora biti utvrđena temeljem preciznih podataka i na individualnoj razini«, kazao nam je Raguž koji je prije objavljivanja službenog izvješća Povjerenstva odbio komentirati tvrdnje po kojima su hrvatski krajevi u BiH posebno diskriminirani pri dodjeli donacija, primjerice novca za obnovu i poticanje povratka.

Hrvatski političari u BiH često su tvrdili da su Hrvati loše prošli prilikom raspodjele donacija, a kao primjer su navodili središnju Bosnu, gdje su podjednako stradala hrvatska i bošnjačka naselja, s tim da su Hrvati dobili samo trećinu ukupne pomoći za to područje. Također se tvrdilo da su Hrvati, odnosno područja gdje su oni u većini, na razini Federaciji BiH dobili tek nešto više od 10 posto darovanog novca.

No, Raguž kaže da će biti zanimljivo vidjeti koliko je novca od donacija potrošeno za financiranje međunarodne administracije u BiH. Nije tajna da su službenici stranih organizacija u BiH iznimno dobro plaćeni, a troškovi njihovog boravka poprilično visoki.

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Adnan Terzić nedavno je priznao da su donacije mogle biti bolje potrošene: »Mi ne osporavamo da je, primjerice, pomoć koja je davana našoj zemlji mogla biti bolje potrošena, fondovi su mogli biti bolje usmjereni. No, ipak je stvorena politička stabilnost koja ohrabruje i daje nadu da ćemo vrlo brzo, uz angažman lokalnih političara, tu postići još bolje rezultate«, kazao je Terzić.

Paddy Ashdown je kazao da je nedostatak pravne države omogućio da kriminalci uzmu veliki dio novca od donacija. Zanimljivo je da bi pod udar tog zakona, ako bude usvojen, došli i hrvatski milijunaši u BiH, posebno u Hercegovini, a za mnoge od njih se vjeruje da su imetke stekli zloporabom pomoći koja je stizala iz Republike Hrvatske.

Alenko Zornija