Slobodna Dalmacija: 16. 01. 2004.

PORAZNI REZULTATI ANKETE KOJOM SE POKUŠALO ISPITATI KOLIKO SE NOVINARI OSJEĆAJU SLOBODNIMA

Šampioni neslobode Globus i Glas Slavonije

ZAGREB - Većina novinara i urednika, njih više od 54 posto, ne osjeća se slobodna u svom poslu. Rezultat je to ankete Sindikata novinara Hrvatske provedene prije tri mjeseca u 23 novinarske redakcije, čije smo prve neslužbene podatke dobili ovih dana.

Anketa donosi doista porazne, u nekim slučajevima čak i senzacionalne rezultate. Primjerice, najmanje slobodnim u svom radu osjećaju se novinari tjednika Globus, čak 88 posto, a slijede ih novinari Feral Tribunea, njih 80 posto. Istovremeno, od novinara svih dnevnih novina, u svom radu najmanje su slobodni novinari Vjesnika, njih 71 posto, dok je u toj anketi najbolje prošao Jutarnji list u kojem se "samo" 44 posto novinara osjeća neslobodnima.

Ponukan sve češćim pritužbama novinara da im se krše autorska prava, da su podvrgnuti cenzuri i velikom utjecaju urednika i vlasnika, Sindikat novinara Hrvatske u suradnji s Fakultetom političkih znanosti i institutom IPI iz Beča proveo je u listopadu anketu među članovima sindikata u 23 redakcije. Istraživanje se sastojalo od 28 pitanja od kojih mnoga još nisu obrađena, međutim prvi podaci o slobodi novinara i urednika puno govore o stanju u medijima.

Prema prvim neslužbenim podacima, među redakcijama dnevnih novina 80 posto novinara Glasa Slavonije osjeća se neslobodno u svome radu. Slijedi ih Vjesnik sa 71 posto, Slobodna Dalmacija sa 59 i Večernji list sa 57 posto, zatim Novi list s pedeset posto, dok je u konkurenciji dnevnih novina najbolja situacija u Jutarnjem listu gdje se neslobodno osjeća 44 posto novinara.

U konkurenciji tjednika, najgore su prošli Globus i Feral, a na području elektroničkih medija najmanje slobodnima osjećaju se novinari agencije HINA, njih 62 posto, slijedi ih pedeset posto novinara Nove TV te "samo" 33 posto novinara i urednika HRT-a. Posebno je porazan rezultat istraživanja među novinarima- slobodnjacima. Sto posto slobodnjaka osjeća se neslobodnima.

Iz Sindikata novinara Hrvatske poručuju kako je ovo tek prvo istraživanje pomoću kojeg bi se trebalo provjeravati stanje u medijima, ali tvrde kako ono ipak vjerno odražava sliku s kojom se novinari susreću u svojim redakcijama.

Oni koji se osjećaju slobodnima uživaju osrednju ili veliku slobodu, a novinari koji tu slobodu nemaju navode i konkretne razloge. Oni se prvenstveno odnose na odnos urednika koji daju neodgovarajuće naslove tekstu, kao i na njegovo kraćenje, zatim se žale na intervencije izvan redakcije, na "suptilno" naručivanje tema i sugeriranje kako bi naručeni tekst zapravo trebao izgledati.

U anketi je odnos novinara s urednikom ocijenjen prosječnom ocjenom 3,3, dok je kompetentnost urednika ocijenjena s 3,1, s time da su u anketi sudjelovali i sami urednici. Gotovo 54 posto ispitanika misli da nekompetentnost urednika jako utječe na neslobodu novinara.

Zanimljivo je i da trećina novinara u hrvatskim redakcijama nikad ili gotovo nikad ne može utjecati na kreiranje uređivačke politike, dok 43 posto novinara tu priliku dobije samo ponekad.

U Sindikatu novinara Hrvatske nadaju se da bi iduća anketa mogla pokazati koji je trend u redakcijama, mijenja li se stanje nabolje ili nagore. Posebno će to biti značajno analizirati nakon što dođe do nastavka privatizacije medija u državnom vlasništvu ili najavljenog prelaska jednih privatnih medija u vlasništvo drugih grupacija.

Anketa je ipak pokazala zanimljivu razliku u raspoloženju novinara unutar jedne novinarske kuće, primjerice Europapress holdinga, gdje se novinari Globusa osjećaju najmanje, a novinari Jutarnjeg lista najviše slobodnim u svom radu. Također, porazni su rezultati u medijima u državnom vlasništvu, primjerice Vjesniku, ali ni novinari u privatnim novinama, poput Večernjeg lista, ne osjećaju se pretjerano slobodnima.

Ova anketa očito dokazuje stare tvrdnje sindikalnih čelnika da se Hrvatska izborila za slobodu medija, dok sada slijedi puno teži zadatak: izboriti se za slobodu novinara. I to ne od političkog, nego od vlasničkog utjecaja.

Tomislav KLAUŠKI