Vjesnik: 19. 01. 2004.

Talijani traže od Hrvatske da se odrekne primjene ekološko-ribolovne zone

Ubrzano se dogovara Sanaderov sastanak s Berlusconijem u Rimu / To će biti prilika da hrvatski premijer učini pomak na dvije strane – obeća da će o Jadranu ispočetka razgovarati sa svima i najavi da će se nekoliko zdanja vratiti pravim vlasnicima / Te dvije geste političke dobre volje, naglasio nam je talijanski veleposlanik Grafini, trebale bi biti dovoljne da se u talijanskom parlamentu ubrza ratifikacija Sporazuma / Veleposlanici EU uvjereni da će Sanaderova vlada u slučaju novih optužnica »surađivati 200 posto«

ZAGREB, 18. siječnja - Hrvatska bi vrlo brzo mogla riješiti pitanje ratifikacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u talijanskom parlamentu ako se odrekne najavljene provedbe ekološko-ribolovne zone na Jadranu ili ako u dogovoru sa svim zainteresiranim zemljama ove godine održi poseban sastanak i postigne dogovor o zajedničkim koracima zaštite Jadrana, rekli su Vjesniku diplomatski izvori. Takvim očekivanjima hrvatskoj se strani izbio i posljednji argument za rano proširenje jurisdikcije u Jadranu, po kojem će zbog tog ranog proglašenja Hrvatska »imati snažnije pregovaračke pozicije. Posljednji, ali i očekivani razvoj događaja potvrđuje da je zbog tog proglašenja Hrvatska u odnosu na susjede imala samo političkih problema, a već ove godine na taj bi potez morala jednostavno zaboraviti.

Iz hrvatske vlade već su prije došle ocjene kako je proglašenje ekološko-ribolovne zone na Jadranu izvedeno »brzopleto i nepromišljeno«.

Ključni je uvjet prihvatiti zajednička načela postignuta na ministarskom sastanku Europske unije u Veneciji održanom lani u studenom, kao i europski okvir rješavanja tog problema. Službeni Rim očekuje od hrvatskog premijera i iskaz političke volje da se riješi pitanje imovine talijanskih građana koji su nakon II. svjetskog rata morali napustiti Hrvatsku. No, ako se to i dogodi, premijer Ivo Sanader riješio je samo dio problema vezanih uz nedostatak ratifikacija Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, potrebnih za pozitivno mišljenje Europske komisije o hrvatskoj kandidaturi za članstvo u Uniji.

Za ratifikaciju, odnosno notifikaciju Sporazuma u britanskog i nizozemskom parlamentu potrebna je ocjena glavne tužiteljice Haaškoga suda Carle del Ponte da Hrvatska u potpunosti surađuje s tim sudom.

Ako ne bude tako, navode diplomatski izvori, vrlo je izvjesno da Komisija neće proslijediti avis Europskom vijeću. Zbog tog je razloga predsjednik Europske komisije Romano Prodi, nakon razgovora s hrvatskim premijerom u Bruxellesu, naglasio kako nema smisla upućivati avis Vijeću ako za to ne postoji potrebna politička volja svih zemalja članica.

Iako nitko od Hrvatske neće tražiti da u Saboru poništi odluku o proširenju jurisdikcije na Jadranu, ta odluka de facto neće imati nikakvu vrijednost budući da su sve susjedne zemlje i Europska komisija snažno kritizirale hrvatsku jednostranu odluku od prošle godine.

Na sastanku u Veneciji povjerenik Europske komisije za poljoprivredu Franz Fischler izjavio je kako hrvatska jednostrana odluka stvara više problema nego što ih rješava te da se nada kako će Hrvatska ipak o tom pitanju nastaviti razgovarati na europski način.

Hrvatska je tim potezom prošle godine antagonizirala odnose s Italijom, ali i pridonijela tome da se Slovenija i Italija »sprijatelje« u pogledu pitanja jurisdikcije u Jadranu, što je bitno oslabilo hrvatsku pregovaračku poziciju u budućim razgovorima o zaštiti Jadrana.

Italija od samoga početka ima nepromijenjeno stajalište da se to pitanje treba riješiti sveukupno, a takvo rješenje uključivalo bi sve aspekte, od gospodarskih do ekoloških.

Talijanska diplomacija potvrdila nam je da će se u nastavku razgovora oslanjati na sve što je odlučeno na ministarskom sastanku u Veneciji, dakle na razini Europske unije.

Prvu priliku da riješi probleme u odnosima s Italijom premijer Sanader imat će ako se uspije dogovoriti njegov sastanak sa Silvijem Berlusconijem u Rimu. To će ujedno biti i prava prilika da hrvatski premijer učini pomak na dva polja – obeća da će o Jadranu ispočetka razgovarati sa svima i najavi da će se simboličnim činom nekoliko objekata, primjerice u Istri, vratiti njihovim pravim vlasnicima.

Te dvije geste političke dobre volje, kako nam je naglasio i sam talijanski veleposlanik Alessandro Grafini, trebale bi biti dovoljne da se ubrza proces ratifikacije u talijanskom parlamentu.

Diplomacije obiju strana užurbano rade na organizaciji tog sastanka predviđenog još za siječanj.

No, ako se termini i ne uspiju uskladiti, priliku za razgovor Sanader i Berlusconi imat će na sastanku Kvadrilaterale potkraj mjeseca u Ljubljani.

Još složenija situacija Hrvatsku čeka kad je u pitanju ratifikacija Sporazuma u Velikoj Britaniji i Nizozemske. Za uspjeh u tome potrebna su dvije stvari; kad dođu nove optužnice iz Haaga, Hrvatska ih mora proslijediti odmah bez odgode, a bude li potrebno, eventualne optužene proslijediti u Haag. Kraj protekloga tjedna veleposlanici zemalja Unije raspravljali su o tome na radnom ručku u Zagrebu s hrvatskim ministrom vanjskih poslova Miomirom Žužulom. Sudionici su nakon tog ručka rekli Vjesniku da su zadovoljni sastankom i kako su uvjereni da će Vlada u slučaju novih optužnica »surađivati 200 posto«.

Veleposlanici EU s kojima smo razgovarali nakon ručka jedino nisu sigurni hoće li takav razvoj događaja biti dovoljan za ratifikaciju bez pomaka u slučaju Gotovina.

- Za početak, hrvatske vlasti moraju uspostaviti tijesnu suradnju sa svim zemljama Europske unije, sa Sudom i tužiteljstvom kako bi se vidjelo da je Hrvatska spremna surađivati da bi se pronašao Gotovina. Za vrijeme Račanove vlade nikad nismo, nažalost, bili u prilici izvijestiti svoje centre da Hrvatska uopće traži Gotovinu - izjavio je jedan diplomat EU. Dodao je kako bi dobar početak bio i slanje ozbiljnih izvješća u Haag. Ono što je prije slano, bilo je smiješno, rekao je naš izvor. Zasad su veleposlanici Unije najavili da će svojim glavnim gradovima poslati poruke kako »još treba pričekati« jer ovaj put imaju osjećaj da će hrvatska vlada ispuniti ono što je obećala.

Upitan o tome da vremena za ispunjenje kriterija baš i nema, jedan europski diplomat nam je odgovorio: »Dajte im još malo zraka«.

Bruno Lopandić