Vjesnik: 23. 01. 2004.
Obvezujući nalog Hrvatskoj u slučaju Paška Ljubičića Haag izdao 19. siječnja
U roku od petnaest dana oko 600 dokumenata s popisa od njih 1200 trebalo bi biti na raspolaganju Ljubičićevoj obrani / Vlada je u četvrtak potvrdila da je zaprimljen obvezujući nalog / Cijeli slučaj s dokumentacijom za Ljubičića počeo je 1. srpnja 2003. kad je odvjetnik Tomislav Jonjić Tribunalu predao zahtjev za dostavu dokumenata
ZAGREB, 22. siječnja – Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju izdao je 19. siječnja obvezujući nalog Hrvatskoj za dostavu dijela tražene dokumentacije branitelju Paška Ljubičića. Dan je rok od petnaest dana, što znači da bi oko 600 dokumenata s popisa od 1200 traženih papira trebalo biti na raspolaganju obrani nakon isteka roka koji počinje teći od dana primitka tih dokumenata u Vladi.
Vlada je u četvrtak potvrdila da je obvezujući nalog zaprimljen.
Ti podaci prekinuli su spekulacije o navodnoj subpoeni Hrvatskoj zbog uskrate tih dokumenata Ljubičićevu branitelju, odvjetniku Tomislavu Jonjiću.
Od početka rada Haaškoga suda slični »dokumentacijski sporovi« pojavljivali su se mnogo puta. Haaška sudska praksa još je 1997. godine, tijekom suđenja Tihomiru Blaškiću, utvrdila stav prema kojem sudište ne može državi prijetiti subpoenom (poziv suda pod prijetnjom kazne).
Riječ je o učinku rasprava vođenih u povodu slučaja Blaškić i završenih 29. listopada 1997. godine kad je sudsko žalbeno vijeće jednoglasno zaključilo da Međunarodni kazneni sud nije ovlašten državama izdavati subpoenu, već samo obvezujući nalog.
Obvezujući nalog, koji je Sud izdao prije tri dana, upućen je Frani Krniću, hrvatskom veleposlaniku u Haagu, kao prvom u proceduri dostave takva dokumenta Hrvatskoj.
Dobiveni nalog Krnić je diplomatskom poštom uputio Jakši Muljačiću, pomoćniku ministrice i šefu Uprave Ministarstva pravosuđa za odnose s međunarodnim kaznenim sudovima. Čim je pošiljka stigla u Zagreb, Muljačić je dobiveno proslijedio Vesni Škare-Ožbolt, ministrici pravosuđa, čijim posredstvom taj dokument stiže na stol premijera Ive Sanadera.
Naravno, riječ je o tijeku poslova koji trebaju obavijestiti državni vrh o obvezujućem nalogu, ali njegov sadržaj tiče se nadležnih i u Upravi i na mjestima na kojima se ratna dokumentacija nalazi. A tih mjesta ima i dalje nekoliko, nasuprot zaključku Vlade još iz 2000. godine po kojoj se sva dokumentacija
iz ratnog razdoblja što se odnosi na sukobe u BiH mora izdvojiti iz arhiva u MORH-u, SIS-u, drugim obavještajnim, vojnim i policijskim punktovima na kojima su ti dokumenti pohranjeni, te prebaciti u Hrvatski državni arhiv.Cijeli slučaj s dokumentacijom za Ljubičića počeo je 1. srpnja 2003. godine kad je odvjetnik Jonjić Tribunalu predao zahtjev za dostavu dokumenata. Riječ je o popisu od 1200 specificiranih dokumenata, od kojih je polovica nakon trotjedne potrage po arhivama MORH-a uručena odvjetniku.
Drugi dio dokumentacije, a na njega se i odnosi obnovljeni Jonjićev zahtjev iz studenoga prošle godine, još nije predan, a prema obvezujućem nalogu trebat će ga se pronaći i isporučiti u roku od spomenutih petnaest dana.
U slučaju Paška Ljubičića, zapovjednika 4. bojne vojne policije HVO-a, postupak je u Haagu u nadležnosti predraspravnog vijeća koje je i izdavatelj obvezujućeg naloga.
Interes za novom dokumentacijom, pak, pojavio se nakon što je Vlada poslije 3. siječnja 2000. godine predala opsežnu dokumentaciju braniteljima Tihomira Blaškića. U toj arhivi na mnogo se mjesta spominje baš Ljubičić, i to u kontekstu koji za njega nije naročito povoljan. Naime, prema tim dokumentima, Ljubičić je bio dijelom tzv. paralelne vlasti na ratištu srednje Bosne.
Vlado Rajić