Vjesnik: 26. 01. 2004.

Hrvatska treba ubrzati privatizaciju i sklopiti novi aranžman s MMF-om

Kroz izvješće Europske komisije provlači se zaključak da Hrvatska po gotovo svim makroekonomskim pokazateljima odskače od ostalih zemalja »zapadnog Balkana«

ZAGREB, 25. siječnja - Hrvatska mora nastaviti s provedbom fiskalne konsolidacije i ubrzati strukturne reforme, uključujući i privatizaciju, da bi se pripremila za izazove koje joj nosi približavanje Europskoj uniji, kaže se u najnovijem izvješću Europske komisije o tranziciji u zemljama »zapadnog Balkana«.

Riječ je o trećoj po redu godišnjoj studiji o stanju gospodarstva u zemljama obuhvaćenim procesom stabilizacije i pridruživanja.

Kada je riječ o Hrvatskoj, kroz izvješće se provlači zaključak da naša zemlja po gotovo svim makroekonomskim pokazateljima odskače od ostalih zemalja »zapadnog Balkana«. Štoviše, upravo zahvaljujući Hrvatskoj prosjeci regije znatno su veći od onih koji bi bili kada bi se ona isključila iz »zapadnobalkanskog« paketa.

Tako je, primjerice, prosječni regionalni bruto domaći proizvod po stanovniku 2002. godine iznosio 2394 eura, no samo je Hrvatska, sa svojih 5420 eura per capita, bila iznad regionalnog prosjeka, dok su svi ostali - s rasponom od samo 900 eura na Kosovu, pa do 2055 eura po stanovniku u Srbiji i Crnoj Gori (bez Kosova) - bili ispod.

Slično stoje stvari i s BDP-om u tekućim cijenama. Hrvatsko je gospodarstvo, prema podacima Europske komisije, prošle godine vrijedilo 23,76 milijardi eura, što je polovica ukupnog BDP-a »zapadnog Balkana«.

Drugim riječima, 4,4 milijuna hrvatskih građana lani je proizvelo jednaku vrijednost roba i usluga kao gotovo 20 milijuna građana Albanije, BiH, Makedonije i SCG-a zajedno.

»Hrvatsko je gospodarstvo otvoreno i veliko po regionalnim standardima«, zaključuju u Bruxellesu. Primjećuju, međutim, da hrvatski BDP čini samo 0,26 posto BDP-a Unije.

Makroekonomska situacija u Hrvatskoj ocjenjuje se povoljnom. Ovaj zaključak potkrijepljen je podacima o stopi rasta hrvatskoga gospodarstva od pet posto u prošloj godini, po čemu je ispred nas bila jedino Albanija, ali i inflacijom od samo 1,5 posto te stopom nezaposlenosti od 14,1 posto (po metodologiji Međunarodne organizacije rada), koja je znatno ispod one u drugim zemljama u regiji.

Unatoč tome, u Bruxellesu upozoravaju na niz problema s kojima se i dalje suočava hrvatsko gospodarstvo. To je, prije svega, potreba za nastavkom i ubrzanjem strukturnih reformi da bi se unaprijedila konkurentnost hrvatskoga gospodarstva.

U tom smislu ističe se da bi Hrvatska trebala ubrzati privatizaciju, posebice velikih poduzeća, te u sektorima kao što je turizam. Reforme su potrebne i u tvrtkama, jer velik broj njih ne udovoljava standardima Unije. To je, prema izvješću, uz izostanak Hrvatske s popisa članica paneuropskog sustava dijagonalne kumulacije podrijetla robe, i jedna od glavnih kočnica povećanja hrvatskog izvoza. Veliku prepreku jačanju hrvatske ekonomije predstavljaju i administrativne prepreke ulaganjima, slaba provedba zakona te sporo pravosuđe.

Kao ključni hrvatski gospodarski problemi sve više se ističu rastući vanjski dug i visoki deficit na tekućem računu bilance plaćanja.

Podsjećaju da je u protekle tri godine Hrvatska s Međunarodnim monetarnim fondom sklopila dva stand-by aranžmana, čiji je cilj prije svega bila fiskalna konsolidacija. »Ti su se programi s MMF-om pokazali uspješnima u smislu potpore Vladinoj politici makroekonomske stabilizacije i treba ih nastaviti«, poručuju u izvješću.

Inače, u Bruxellesu ocjenjuju da će prošlu godinu zemlje »zapadnog Balkana« pamtiti kao »još jednu godinu dobrih gospodarskih rezultata«. Prosječna stopa rasta BDP-a u regiji u 2003. godini iznosila je 4,2 posto, što znači da su ovdašnja gospodarstva četvrtu godinu za redom rasla po stopi iznad četiri posto. Prosječna regionalna inflacija lani je iznosila 4,4 posto, deficit opće države bio je oko četiri posto BDP-a, a manjak na tekućem računu oko 7,8 posto BDP-a.

No, zemlje u regiji moraju još mnogo napraviti na planu privatizacije, reforme javne uprave, pristupa maloga gospodarstva izvorima financiranja, uspostavi vladavine prava, borbe protiv korupcije i organiziranoga kriminala te promicanja povoljnog poslovnog okruženja.

Pritom, u BiH i SCG-u još nije profunkcioniralo jedinstveno tržište, a demokratski su sustavi i dalje krhki.

Sve zemlje u regiji, s izuzetkom Hrvatske, još u velikoj mjeri ovise o financijskoj potpori izvana. Bruxelles zabrinjava i podatak prema kojem Albanija, BiH i SCG spadaju među 20 zemalja svijeta čija gospodarstva u znatnoj mjeri ovise o radničkim doznakama iz inozemstva, tim više što to ukazuje na jak »odljev mozgova« iz tih država.

Dodajmo ovome i da se u izvješću o tranziciji na »zapadnom Balkanu« ponovo aktualizira ideja stvaranja regionalne zone slobodne trgovine od 24 milijuna potrošača. Štoviše, pisci izvješća ovaj put idu i dalje, pa predlažu stvaranje »integriranog ekonomskog prostora« u regiji, što bi, po njima, privuklo strana ulaganja.

Usprkos tome, u izvješću se konstatira da dosad sklopljeni ugovori o slobodnoj trgovini među zemljama u regiji nisu ostvarili željeni cilj jer zemlje u regiji i dalje najviše trguju s EU-om, dok je obujam robne razmjene među njima samima manje-više neznatan.

Adriano Milovan