Vjesnik: 27. 01. 2004.

Prošle godine hrvatski vanjski dug povećan 40 posto

ZAGREB, 26. siječnja - Hrvatski inozemni dug krajem studenoga prošle godine, prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, premašio je 21,57 milijardi dolara. To je 6,16 milijardi dolara ili gotovo 40 posto više nego krajem 2002. godine.

Veliki utjecaj na rast vanjskog duga imala su tečajna kretanja, odnosno slabljenje dolara prema euru. Analize središnje banke pokazuju da se oko 30 posto povećanja inozemnog duga odnosi na međuvalutarne promjene.

Kako je i tijekom prosinca prošle godine nastavljeno jačanje eura prema dolaru, te i jačanje kune prema dolaru i to za 4,4 posto samo u prosincu, analitičari ističu da bi to moglo dodatno utjecati na rast dolarskog iznosa vanjskog duga, jer je većina duga denominirana u eurima, a vanjski dug iskazuje se u dolarima.

Tako Ministarstvo financija, u analizi koju je prošli tjedan iznijelo pred Vladom, procjenjuje da bi se visina hrvatskog vanjskog duga krajem prošle godine mogla približiti iznosu od 22,8 milijardi dolara ili oko 75 posto BDP-a.

Usporedbe radi, inozemni dug Češke iznosi 28,4 milijarde dolara, Rumunjske 16,2 milijarde dolara, Slovačke 15,4 milijarde dolara, Slovenije 14,6 milijardi dolara, a Bugarske 12,4 milijarde dolara.

Najveći udio u hrvatskom vanjskom dugu i dalje ima država (37,6 posto), ali se njezin udio postupno smanjuje u korist rasta udjela banaka (28,2 posto krajem studenog).

U strukturi duga važno je naglasiti, ističu analitičari Raiffeisen banke, da je samo 2,36 posto duga u kratkoročnim kreditima (oko 510 milijuna kuna). Najveći je dio duga u dugoročnim kreditima i obveznicama 75,9 posto. U ovoj godini Hrvatska bi trebala otplatiti oko 3,7 milijardi dolara duga zajedno s kamatama, od čega većina dolazi na naplatu u drugoj polovici godine.

Države našeg okruženja, ističu analitičari Raiffeisen banke, također bilježe uzlazno kretanje vanjskog duga, pri čemu hrvatski inozemni dug raste najbrže. Primjerice, u devet mjeseci prošle godine, hrvatski je vanjski dug porastao za 30,7 posto, slovački za 24,1 posto, češki za 17,4 posto, a bugarski za 13,5 posto.

Udio vanjskog duga u BDP-u, koji pokazuje opterećenje vanjskog duga za gospodarsku aktivnost, osjetno je veći u Hrvatskoj nego u većini promatranih zemalja. Obično udio vanjskog duga u BDP-u iznad 60 posto predstavlja visoku razinu zaduženosti, a Hrvatska je definitivno u toj skupini.

Primjerice, krajem 2002. udio vanjskog duga u BDP-u u Bugarskoj je iznosio 70,3 posto. Slovačka, Slovenija i Mađarska također imaju udio vanjskog duga u BDP-u iznad 50 posto. D. M. /(Hina)