Vjesnik: 30. 01. 2004.

EU, SAD i Haaški sud zauzeli »poziciju čekanja« prema Hrvatskoj

ZAGREB, 29. siječnja – Međunarodna tržišta kapitala negativno bi reagirala na bilo kakvo pogoršanje odnosa između Hrvatske i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), što bi se negativno odrazilo na hrvatsko gospodarstvo, upozorava se u siječanjskom izvješću londonskog The Economist Intelligence Unita (EIU).

U izvješću se podsjeća da su pojedini HDZ-ovi dužnosnici neposredno nakon pobjede na izborima najavljivali da ne namjeravaju sklopiti novi stand-by aranžman s MMF-om. Naglašava se, međutim, da nastavak fiskalne konsolidacije od Hrvatske ne traži samo MMF, nego i Europska unija (EU), članstvo u kojoj je visoko rangirao na popisu prioriteta HDZ-ove vlasti. Stoga bi svjetski ekonomski krugovi loše primili svako eventualno odustajanje od politike sređivanja stanja u fiskusu, a to bi se negativno odrazilo na hrvatsko gospodarstvo.

»Pokaže li se nova vlada nesposobnom ili nevoljkom u ispunjavanju zahtjeva EU-a, ulagači bi mogli početi zaobilaziti Hrvatsku i okrenuti se manje riskantnim lokacijama«, kaže se u siječanjskom izvješću EIU-a, skupine stručnjaka u sklopu grupe The Economist, koja izdaje i istoimeni tjednik.

Autori izvješća dotiču se i najava nove hrvatske vlasti da će od 2005. godine smanjiti opću stopu PDV-a sa 22 na 20 posto. Prema njihovu mišljenju, riječ je o potezu koji će stimulirati rast osobne potrošnje, glavne komponente bruto domaćeg proizvoda (BDP), ali koji nosi rizik napuhavanja proračunskog deficita. Do toga bi posebice moglo doći izjalove li se očekivanja nove vlasti o proračunskim uštedama zbog smanjenja broja ministarstava, ili ako se najavljeno smanjenje PDV-a ne uspije kompenzirati boljim ubiranjem poreza.

Unatoč tome, u EIU-u, grupi stručnjaka okupljenih oko tjednika The Economist, ne očekuju znatnije promjene u hrvatskoj ekonomskoj politici. Razlog za to leži u približavanju Hrvatske EU, što podrazumijeva nastavak i ubrzanje reformi i investicijskih projekata koje je započela prijašnja vlast. Štoviše, u izvješću se ističe da potpora drugih većih parlamentarnih stranaka manjinskoj HDZ-ovoj vladi u velikoj mjeri ovisi upravo o ispunjavanju predizbornih obećanja o bržem približavanju Hrvatske Uniji, što će opet ovisiti o dinamici i kvaliteti provedbe reformi. U tom smislu, Bruxelles i međunarodna poslovna zajednica od Zagreba očekuju reformu javne uprave, jačanje sudstva i ubrzanje privatizacije, kao i nastavak izgradnje autocesta, kaže se u izvješću.

»Glavna promjena u ekonomskoj politici najvjerojatnije će biti u tajmingu, a ne u sadržaju«, ocjenjuju u EIU.

Kada je riječ o približavanju naše zemlje euroatlantskim integracijama, u Londonu naglašavaju da su EU, SAD i Haaški sud zauzeli »poziciju čekanja« prema Hrvatskoj. Prema njima, taj će stav na snazi ostati dok HDZ na konkretnim primjerima, poput suradnje s Haaškim sudom ili u politici prema srpskoj manjini, ne pokaže u kojem će pravcu ići njegova politika.

U tom će smislu potezi Sanaderova kabineta u prvih nekoliko mjeseci biti presudni za pozicioniranje Hrvatske na eurointegracijskoj karti.

Autori izvješća primjećuju i da bi se Hrvatska mogla suočiti s nestabilnošću na domaćoj političkoj sceni, što će ponajviše ovisiti o suradnji koju će HDZ uspjeti uspostaviti s vodećim parlamentarnim strankama. Mišljenje je analitičara EIU-a da će Sanaderova vlada razmjerno kratko uživati bezuvjetnu potporu u Saboru. Nastavak potpore ovisit će, naime, o njezinim uspjesima u smanjenju nezaposlenosti, ubrzanju reformi i približavanju zemlje euroatlantskim strukturama. Zaključak je da bi reforme i približavanje zemlje Uniji bile brže uspostavi li se na tom planu suradnja HDZ-a sa SDP-om i HSS-om.

Adriano Milovan