Slobodna Dalmacija: 04. 02. 2004.

RAZGOVOR - LIONEL VEER, VELEPOSLANIK KRALJEVINE NIZOZEMSKE U HRVATSKOJ

Kad uvjerite Haag, i EU će vam vjerovati

KLJUČ RATIFIKACIJE Proteklih smo godina potrošili u Hrvatskoj više od 21 milijun eura za projekte "Vlada vladi". Držim da vas stvarno jako podržavamo na putu u EU, ali vi morate uvjeriti Haaški sud da potpuno surađujete. Ne znam čime ćete ga uvjeriti

S nizozemskim veleposlanikom u Zagrebu Lionelom Veerom razgovarali smo o izgledima da njegova zemlja deblokira postupak ratifikacije hrvatskog SSP-a na putu prema Europskoj uniji, te o pogledima nizozemske vlade na suradnju Hrvatske s Haaškim sudom.

Hrvatski premijer Sanader je iz Sabora pozvao nizozemsku vladu da okonča ratifikaciju SSP-a. Kakav bi mogao biti učinak Sanaderova apela?

- Stav nizozemske vlade prema ratifikaciji SSP-a nije se promijenio dolaskom nove vlasti. Treba istaknuti da je u cijelosti najvažniji stav same Europske unije, odnosno Vijeća ministara. Pogledajmo zadnju, još uvijek važeću izjavu Vijeća ministara iz listopada prošle godine o stavu svih petnaest zemalja članica EU-a prema političkim kriterijima, posebno prema suradnji s Međunarodnim sudom u Haagu.

Mi smo promatrači

U izjavi jasno stoji da je stav Vijeća ministara da puna suradnja zemalja zapadnog Balkana s Međunarodnim sudom u Haagu i dalje ostaje bitnim elementom procesa stabilizacije i pridruživanja tih zemalja Europskoj uniji. Nedostatak te suradnje, kaže se u izjavi, mogao bi ozbiljno ugroziti njihovo daljnje približavanje EU-u. To je konačan stav Unije.

To je istina, ali usprkos tome, od petnaest zemalja članica EU-a, samo njih tri nisu ratificirale SSP, među njima i Nizozemska. U čemu je specifičnost nizozemskog stava?

- Stav nizozemske vlade i nije toliko specifičan ako se uzme u obzir činjenica da je za postupak ratifikacije SSP-a potrebno jedno dulje razdoblje. Kao što je i vaš premijer istaknuo prilikom posjeta Bruxellesu, ne postoji pravna veza između ratifikacije SSP-a i mišljenja (avisa) Europske komisije o hrvatskoj kandidaturi. Najvažnije je dobiti pozitivan avis. Da biste dobili pozitivno mišljenje, Europska komisija mora biti u mogućnosti kazati da su svi politički kriteriji ispunjeni. I sve dok se smatra da suradnja s Haaškim sudom nije potpuna, a Vijeće ministara je izjavilo da nije, Komisija ne može dati pozitivno mišljenje. U tome je problem. Hrvatska Vlada mora uvjeriti Haaški sud i međunarodnu zajednicu u širem smislu da u potpunosti surađuje sa Sudom. Time će se riješiti problem dobivanja pozitivnog avisa, a istodobno i problem s ratifikacijom SSP-a u Nizozemskoj i Velikoj Britaniji.

Što konkretno hrvatska Vlada mora učiniti da bi uvjerila Nizozemsku da u potpunosti i bezuvjetno surađuje s Haaškim sudom?

- Morate u to uvjeriti Haaški sud. Mi smo na neki način promatrači u tome slučaju. Mi čekamo da Vlada poduzme postupke kojima će uvjeriti Haaški sud kako bi Sud mogao reći da postoji potpuna suradnja. Treba shvatiti da postoji odnos između Hrvatske, hrvatske Vlade i Haaškog suda. Mi nismo dio tog odnosa u nekom užem smislu.

Sadašnja Vlada tvrdi da je u potpunosti spremna na suradnju s Haagom. Kako komentirate činjenicu da je u mnogim hrvatskim gradovima i općinama haaški optuženik, general Gotovina, proglašen počasnim građaninom te da se, primjerice, u službenim prostorijama Grada Zadra nalazi njegova fotografija?

- Mi se ne bavimo toliko generalom Gotovinom, već onim što konkretno čini hrvatska Vlada. Odnos između središnjih i lokalnih vlasti, podaci o tome je li negdje fotografija Gotovine ili nije - nama to nije toliko bitno. Mi pratimo rad Vlade u cjelini i ono što Vlada poduzima u svojim odnosima s Haaškim sudom. Naravno, sve okolnosti pratimo s velikim zanimanjem, ali se u to ne želimo miješati.

Neki su mi europski diplomati kazali da su svjesni činjenice da u novoj Vladi sjedi i ministar koji je kao bivši gradonačelnik proglasio generala Gotovinu počasnim građaninom? Oni ocjenjuju da to zahtijeva dodatni oprez prema sadašnjoj HDZ-ovoj Vladi.

- Neću, naravno, iznositi komentare o pojedinim članovima vaše Vlade. Mi prihvaćamo hrvatsku Vladu koju su izabrali građani Hrvatske. Mislim da je, kao što sam već rekao, važno istaknuti da mi pratimo rad Vlade kao cjeline i njezine konkretne postupke. Na Haaškome je sudu da ocijeni cjelokupnu situaciju i sve pojedinosti iz optužnica. Nizozemska vlada se time ne bavi. Za nizozemsku je vladu važno da je Hrvatska podnijela zahtjev za članstvo u EU-u te da postoje politički kriteriji koje treba ispuniti. Svi znamo da je suradnja s Haaškim sudom sastavni element tih kriterija.

Pa da, ali upravo u tome je najveći problem!?

- To je trenutačno najveći kamen spoticanja zbog kojega je Vijeće ministara EU-a usvojilo izjavu kojom ocjenjuje da ne postoji potpuna suradnja s Haaškim sudom. Nizozemska vlada nije promijenila svoj stav u odnosu na obveze hrvatske Vlade. Nova Vlada je i nova prilika da se problem učinkovito riješi. Mi je u tome podržavamo.

Jeste li zadovoljni bilateralnim odnosima Hrvatske i Nizozemske?

- Ima dosta razloga za zadovoljstvo. Nizozemska se ubraja u zemlje koje pružaju najveću podršku procesu približavanja Hrvatske EU-u. Među zemljama članicama EU-a Nizozemska je drugi najveći donator, odnosno sponzor Hrvatske, čak i u financijskom smislu. Imamo velik broj projekata koji su u tijeku, a s kojima želimo pomoći hrvatskom društvu i poduzetništvu, odnosno Hrvatskoj u cijelosti, da se pripremi za Europsku uniju. Ne želimo vam otežavati, naprotiv, pokušavamo pomoći. A to činimo mnogobrojnim praktičnim projektima.

Čekamo signal iz Haaga

Hrvatsko je Ministarstvo europskih integracija izračunalo da smo proteklih godina potrošili više od 21 milijun eura za projekte "Vlada vladi". Osim toga, imamo i brojne poduzetničke projekte. Držim da jako podržavamo Hrvatsku i nastojimo joj na vrlo praktičan način pomoći da uđe u Europsku uniju. Ali, isto tako, smatramo da kriteriji postoje ne samo za Hrvatsku već da su isti za sve zemlje koje žele postati članicama Europske unije i da ih treba ispuniti.

Do obustave ratifikacije SSP-a u Nizozemskoj došlo je zbog slučaja Bobetko. Što bi se sada konkretno trebalo dogoditi da bi se proces ratifikacije SSP-a u Nizozemskoj nastavio?

- Kao što sam rekao, morate uvjeriti Haaški sud. Ne znam čime ćete ga uvjeriti. Ne znam o čemu vaša Vlada razgovara sa Sudom.

Čekate, dakle, signal iz Haaga?

- Kao što ste rekli, slučaj Bobetko je obustavio proces ratifikacije. Činjenica je da je bivša vlada oklijevala i odbijala uručiti optužnicu generalu Bobetku. Mislim da će biti i novih optužnica. A to će biti prilika da se s njima nosite bolje nego s optužnicom za gospodina Bobetka.

Što biste preporučili hrvatskoj Vladi kad stignu nove optužnice?

- Moja je preporuka vrlo jednostavna. Postupite s optužnicama na način koji je predviđen procedurama koje je hrvatska Vlada potpisala s Haaškim sudom. Jednostavno, slijedite tu proceduru bez oklijevanja i bez relativiziranja.

Nas ne zanima Gotovina kao osoba

Polovicom siječnja susreli ste se s hrvatskim ministrom vanjskih poslova Miomirom Žužulom. Je li Vam Žužul rekao da je hrvatska Vlada spremna u potpunosti surađivati s Haaškim sudom i da to znači i spremnost za izručenje generala Gotovine?

- Gospodin Žužul je samo spomenuo da je hrvatska Vlada predana potpunoj suradnji s Haaškim sudom.

Znači nije rekao da to podrazumijeva konkretno u slučaju generala Gotovine njegovo izručenje.

- Ja ga to nisam ni pitao. Nas ne zanima Gotovina kao osoba, već ono što Vlada radi.

Prema našim informacijama, ipak je u razgovoru spomenut Gotovina. U istome ste razgovoru izrazili nezadovoljstvo oskudnim policijskim izvješćima koji su govorili o slučaju Gotovina. Možete li nam objasniti u kojem je smislu diplomatski zbor nezadovoljan?

- Negdje u vrijeme kada je Vijeće ministara EU-a objavilo svoju izjavu, u Zagrebu je bila glavna tužiteljica Carla del Ponte, ne sjećam se točno datuma. Tom je prilikom izvijestila medije i sve veleposlanike, ne samo europske, već i druge veleposlanike, da nije zadovoljna izvješćem koje je bivša vlada podnijela o mjerama koje je poduzela u vezi s optužnicom protiv optuženog generala Gotovine. To sam čuo i poslije ponovio ne samo ja već i drugi veleposlanici. Ja to izvješće nisam vidio. Vlada ga je podnijela Sudu. Radi se o odnosu vaše Vlade i Suda. Tužiteljica je izjavila da nije zadovoljna izvješćem. Ta je poruka bila vrlo jasna.

Što Vi prognozirate, kakav će biti avis Europske komisije o Hrvatskoj i što će bitno utjecati na sadržaj i karakter avisa?

- Mislim da Komisija trenutačno ima izjavu Vijeća ministara koju sam spomenuo. Dakle, Vijeće ministara će morati reći nešto pozitivno, možda u novoj izjavi ili u nekoj drugoj formi. Komisiji će svakako trebati signal Vijeća ministara, ministara svih petnaest zemalja članica da prihvaćaju činjenicu da potpuna suradnja Hrvatske i Haaga postoji. To je samo politički dio avisa. Postoje, naravno, i brojna druga pitanja. Vlada je dobila veliki upitnik i odgovorila na sva pitanja. Komisija je u procesu ocjenjivanja i tih elemenata. To će također biti u avisu, a ne samo politički kriteriji. Ali, Komisija zna da će, želi li dati pozitivno mišljenje, morati dobiti signal ili poruku Vijeća ministara da je u redu dati takav avis. U protivnom, Komisija neće moći ignorirati ovu izjavu koja za sada postoji. U tome je problem.

Iznenadili ste hrvatsku diplomaciju spominjanjem sporazuma o sukcesiji bivše Jugoslavije, a činjenicu da Hrvatska još uvijek nije prihvatila taj sporazum ocijenili ste, navodno, lošom u smislu dobrosusjedskih odnosa. Možete li to prokomentirati?

- Gdje sam to rekao?

Na razgovoru s ministrom Žužulom 15. siječnja.

- Poznato je da su sve republike bivše Jugoslavije ratificirale sporazum o sukcesiji, osim Hrvatske. Stoga sam pitao gospodina Žužula kakav je stav prema toj činjenici. On mi je odgovorio da se Vlada bavi tim pitanjem. To nije bila kritika, već samo pitanje.

Strogi smo, ali i pošteni prema vama

Želite li još nešto poručiti hrvatskoj Vladi i javnosti. Mislim da su poruke Nizozemske u ovom trenutku vrlo važne hrvatskoj javnosti.

- Bio bih jako zadovoljan ako pošaljem jasnu poruku da su odnosi naših dviju zemalja dobri, da iskreno podržavamo Hrvatsku i njezine europske ambicije te da smo strogi, ali isto tako pošteni i pravedni ne samo prema vašoj zemlji već i prema svim ostalim zemljama koje su u istoj situaciji i aspiriraju na članstvo u Europskoj uniji. Svi kriteriji moraju biti ispunjeni. Pomažemo vam da ispunite te kriterije, ali, u konačnici, vi ih sami morate dostići.

Šenol SELIMOVIĆ