Vjesnik: 07. 02. 2004.

Rumsfeld će zatražiti odlazak hrvatskih vojnika u Irak?

Donald Rumsfeld postavit će vjerojatno i pitanje potpisivanja bilateralnog sporazuma o neizručenju američkih građana Međunarodnom kaznenom sudu/ Budući da Hrvatska uskoro očekuje pozitivno mišljenje Europske komisije koje joj otvara put za članstvo u Europskoj uniji, sasvim je sigurno da na eventualni hrvatski potpis na sporazum o neizručenju Amerikanaca Komisija ne bi gledala blagonaklono

ZAGREB, 6. veljače - Američki ministar obrane Donald Rumsfeld, koji dolazi u nedjelju, u Zagrebu će najvjerojatnije spomenuti tri teme; pitanje jačanja hrvatskog vojnog angažmana u Afganistanu, slanje hrvatskih vojnika u Irak i pitanje potpisivanja bilateralnog sporazuma o neizručenju američkih građana Međunarodnom kaznenom sudu (MKS), smatraju hrvatski diplomatski izvori. No, osim pitanja koja se tiču obrane, za SAD je jednako važna suradnja Hrvatske s Haaškim sudom, rješavanje povratka izbjeglica i njihove imovine, ratifikacija Ugovora o sukcesiji bivše Jugoslavije i potpisivanje sporazuma o intelektualnom vlasništvu.

Donald Rumsfeld u Zagreb dolazi nakon što je njegov posjet Hrvatskoj dugo planiran. U ovom posljednjem pokušaju uklopljen je u njegovu europsku turneju.

SAD-u je stalo da na svojoj strani ima što više strateških saveznika u Europi, no za Hrvatsku Rumsfeldov posjet dolazi u veoma osjetljivo vrijeme. Hrvatska kroz mjesec dana očekuje od Europske unije pozitivno mišljenje Europske komisije koji joj otvara put kandidaturi za članstvo u EU. Sasvim je sigurno da na eventualni hrvatski potpis na sporazum o neizručenju Amerikanaca MKS-u Europska komisija ne bi gledala blagonaklono.

Predsjednik Europske komisije je za prošlogodišnjeg posjeta Hrvatskoj u intervju za Vjesnik kazao da je zahvalan Hrvatskoj što nije potpisala sporazum s Amerikancima. Povjerenik Europske komisije za vanjske poslove je, pak, Hrvatskoj u nekoliko navrata poručio da Hrvatska mora razmisliti ulazi li u asocijaciju koja se zove NAFTA ili Europska unija. Ipak, obje strane, američka i europska, ustvrdile su da Hrvatska neće biti prisiljena birati između Europske unije i SAD-a. I jedne i druge Hrvatska na svojem putu prema punopravnom članstvu u obje integracije (EU i NATO ) treba, pa je za pretpostaviti da će nova hrvatska vlada pokušati naći rješenje koje će zadovoljiti obje strane.

Postigne li se dogovor o MKS-u, sasvim je izvjesno da će se Hrvatska malo više morati potruditi oko svog vojnog angažmana u Afganistanu i poslati svoje vojnike u Irak. Na taj bi se način pokazala dodatna kredibilnost hrvatskih oružanih snaga i njihova sposobnost da sudjeluju u mirovnim operacijama izvan svoje države.

No, tu i dalje unutar zemlje ima velikih otpora, pa će vlada Ive Sanadera morati učiniti dodatni napor ne bi li uvjerila svoje građane i parlament da je slanje vojnika u Irak višestruko korisno.

Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić u nekoliko je navrata rekao da će hrvatski vojnici ići u Irak samo ako za to bude osigurana potrebna rezolucija Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, no to možda neće biti potrebno. Prema neslužbenim najavama, na sastanku NATO-a u lipnju u Istanbulu, NATO bi trebao najaviti angažman i u Iraku, pa bi u toj formi Hrvatska vojska mogla sudjelovati u operacijama. Hrvatska je, kada je riječ o NATO-u, u situaciji čekanja pozivnice za ulazak u punopravno članstvo i procesa ispunjavanja potrebnih kriterija.

Prema posljednjim nalazima stručnjaka u NATO-u, Hrvatska mora ispuniti političke kriterije (Haag, povratak izbjeglica), ali i srediti preustroj koji je još uvijek daleko od NATO-ovih standarda, jer je »skrojen« po doktrini bivše JNA i Teritorijalne obrane, što je za suvremene oružane snage neprihvatljivo.

U političko-diplomatskom smislu u Stalnom vijeću NATO-a, gdje se odluke donose konsenzusom, američki glas objektivno nosi 50 posto.

Bruno Lopandić